Šumska groblja i biorazgradive kapsule: kako se mijenja način sahranjivanja širom svijeta

Gradovi širom svijeta suočavaju se s nestašicom prostora na tradicionalnim grobljima, a sve više ljudi preispituje koliko klasične sahrane opterećuju okoliš. Betonirane grobnice, sintetički materijali i hemikalije kojima se tijelo priprema za ukop postaju predmet kritike zbog svog trajnog otiska na tlo i podzemne vode.

Kao odgovor na te probleme, u SAD-u i Evropi ubrzano se šire novi oblici ispraćaja: tzv. šumska groblja na kojima se umjesto nadgrobnih ploča sade stabla, zatim kompostiranje posmrtnih ostataka te biorazgradive kapsule koje služe kao hranjivo tlo za novo drveće. Porodice sve češće biraju spomen-šume s drvenim oznakama umjesto klasičnih mramornih spomenika, pretvarajući mjesta počinka u žive zelene površine.

Zakoni prate novi pristup

Kulturološke i religijske navike mijenjaju se sporo, no pravni okviri u nizu država već prepoznaju ekološki pokop kao legitimnu opciju. Pristupačna cijena, vizuelna privlačnost i sklad s prirodom tri su ključna razloga zbog kojih takva rješenja privlače sve širu javnost.

Generacije koje su odrasle uz razmišljanje o klimatskim promjenama žele da njihov posljednji otisak bude što blaži, što dodatno ubrzava prelazak s betona na drveće. Analitičari tržišta pogrebnih usluga ocjenjuju da je riječ o najznačajnijoj promjeni u načinu ispraćaja otkako se kremacija proširila kao praksa.