Suša steže Panamu: Kanal kojim živi zemlja ostaje bez vode

Panama je zahvaćena vodenom krizom. Kišna sezona, koja obično traje od maja do decembra, ove godine nije donijela dovoljno padavina, pa se poljoprivrednici u regionu Azuero, dijelu tzv. Suhog luka (Arco Seco), pripremaju za nemilosrdno sušno razdoblje bez obnovljenih pašnjaka i izvora vode.

Farmer Robert Delgado kaže da mu se proizvodnja mlijeka prepolovila te da je prisiljen prodavati ili zaklati vrjednu stoku kako ne bi gledao kako životinje ugibaju od gladi i žeđi. "Nedostatak vode nas je jako pogodio i nastavit će nas pogađati", rekao je on.

Država u vanrednom stanju do 2027.

Panamska vlada je u avgustu proglasila vanredno stanje koje će važiti do juna 2027. godine. vlasti predviđaju deficit kiše veći od 50 posto u nekim regijama do decembra, a prijetnju dodatno pojačava fenomen El Niño.

"Situacija je dramatična", izjavio je ministar zaštite okoliša Juan Navarro. On je naveo da je klimatska kriza povećala učestalost i jačinu El Niña, dodajući da je epizoda iz 2023. godine Panamskom kanalu kostala skoro milijardu dolara prihoda. Prema riječima ministra, koji se poziva na naučnike, trenutni El Niño mogao bi biti najgori u historiji. "Za Panamu je kanal život ili smrt — za ekonomiju i za vodu za piće", rekao je Navarro.

Kanal o kojem zavisi cijela ekonomija

Kroz 80 kilometara dugački kanal, koji spaja Atlantski i Tihi okean, prolazi oko 5 posto svjetske pomorske trgovine, a on sam donosi do 7,7 posto panamskog BDP-a. Jezera Gatún i Alajuela, koja snadbijevaju prevodnice kanala, istovremeno pružaju pitku vodu za oko 2 miliona ljudi — gotovo polovinu stanovništva Paname. Na tom slivu počiva i značajan dio hidroelektrične proizvodnje zemlje.

Niski nivoi vode u septembru su dva puta doveli do ograničenja dnevnog broja brodova koji prolaze kanalom. Dio ograničenja je ukinut, ali vlasti očekuju nove probleme kada se u decembru počne sušna sezona pojačana El Niñom.

Rezervoar na Indiu dijeli zemlju

Vlada je, prema Navarrovim riječima, usmjerila 80 miliona dolara u mjere otpornosti na El Niño, a dugoročno ulaže oko 1,5 milijardi dolara u rezervoar na rijeci Indio koji bi snadbijevao jezero Gatún i pokrivao potrebe za narednih 50 godina. "Indio je konačna oklada na otpornost", rekao je ministar.

Projekat, međutim, izaziva žestok otpor. Izgradnjom brane potopljeni će zemljišta 550 porodica u 38 ruralnih zajednica — ukupno oko 2.500 ljudi. Nestat će obradivo zemljište, grobovi će biti preneseni, a zajednice sa kućama, školama i crkvama rastavljene. Stanovnici su u odgovor organizovali ulične proteste, tužbe i blokade, no vlasti očekuju da će rezervoar biti završen za dvije do tri godine.

"Za nas ovo nije samo pitanje promjene doma", rekao je Florentino Chirú, potpredsjednik Koordinacije seljaka za život protiv izgradnje rezervoara. "To znači ostaviti za sobom historiju čitavih generacija. Osim toga, izgubili bismo plodnu zemlju." Prema Chirúovim riječima, poljoprivrednici se uzdržavaju od malog stočarstva, što znači da bi izgubili jedini izvor hrane i prihoda. "Posljedice bi bile potpuno razorne. Nema riječi kojima bi se to opisalo. Živim na ovoj zemlji 63 godine; ovdje je moj cio život. Ako bismo bili raseljeni — ovo su naša životna osiguranja. Ostali bismo bez ičega", kazao je on.

Panamska uprava za kanal navodi da će preseljenje uključivati kompenzacije za kuće, zemlju, usjeve i egzistenciju, uz podršku za obnavljanje izvora prihoda porodica. Stanovnici, dodaje, mogu birati između različitih opcija preseljenja, uključujući zajednički prelazak kako bi se sačuvala povezanost zajednice.

Veća količina vode, međutim, neće riješiti sve probleme Paname u upravljanju i skladištenju vode. Stručnjaci kažu da je trenutna kriza otkrila strukturalne slabosti u odnosu zemlje prema vodi.