Sutra slavimo Svetog Kodrata: zaštitnik učenih ljudi i jedan od sedamdeset apostola

Crkveni kalendar sutra donosi spomen na Svetog Kodrata, svetitelja koji pripada grupi od sedamdeset drugih apostola i koga predanje povezuje sa zaštitom učenih ljudi. Vjernici taj praznik tradicionalno provode u molitvi, uz svijeću upaljenu pred ikonom svetitelja.

Ranohrišćanska tradicija, uz dvanaestoricu koje je Hrist odabrao za najbliže učenike, bilježi i šireg krug propovjednika — sedamdeset drugo ipostas koji su nosili Jevanđelje narodima. U tom zboru mjesto zauzima i Kodrat, čija se služba najprije vezuje za Atinu, a nakon toga za Magneziju.

Odbrana vjere upućena caru

Atina i Magnezija mjesta su kojima se njegovo djelovanje tradicionalno vezuje. Predanje mu, međutim, pripisuje i jedan izvanredan čin — spis u kojem je branio hrišćanstvo i koji je uručen samom rimskom vladaru Hadrijanu. Legenda kaže da je taj tekst ostavio tako jak dojam na cara da je on dao zapovijed da proganjanje hrišćana prestane.

Zbog toga ga crkveno predanje uzorkom pamti kao naobrazbena i neustrašena muža koji se pred pritiscima nije povukao, već je svoju vjeru branio riječju.

Mučenički kraj

Poruka koju je propovijedao nije mu, s druge strane, donijela samo prihvaćanje — neznabošci su ga odbacili. Predanje kaže da je prvo bio izložen kamenovanju, a da je nakon toga završio u zatvoru, gdje je, uskliče predanje, oko 130. godine izgladnio do smrti.

Oni koji ovaj dan žele da obrate pažnju svetitelju mogu posjetiti crkvu, upaliti svijeću i izmoliti poznatu molitvu: „Apostole Sveti Kodrate, moli Milostivoga Boga, da oproštaj grehova podari dušama našim.“

Spomen na Svetog apostola Kodrata tako je prilika da se vjernici opomenu koliko znače vjera, istrajnost i dostojanstven, miran odgovor onome koji svoje uvjerenje brani.