Svaki stanovnik BiH godišnje baci 83 kilograma hrane, a više od 18.000 ljudi obroke dobija u javnim kuhinjama

Svaki građanin Bosne i Hercegovine u prosjeku godišnje baci 83 kilograma hrane, što znači da na deponijama širom zemlje završi više od 400.000 tona namirnica. Prema procjenama agencija Ujedinjenih naroda, najveći dio te hrane odlažu domaćinstva, dok preostalih oko 140.000 tona uništavaju trgovački lanci, distributeri i ugostitelji, najčešće zbog isteka roka trajanja ili oštećenja ambalaže. Ovi podaci posebno su zabrinjavajući kada se uzme u obzir da više od 18.000 građana BiH svoj svakodnevni obrok dobija u jednoj od oko 60 javnih kuhinja na prostoru države.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja „Mozaik prijateljstva" iz Banje Luke, u čijem sastavu već godinama djeluje javna kuhinja „Obrok ljubavi", kaže da mu je izuzetno žao kada čuje da se hrana baca, pogotovo jer je BiH usvojila zakon kojim se hrana donirana humanitarnim organizacijama i javnim kuhinjama oslobađa PDV-a. „Nešto se to malo implementira, ali vrlo slabo", ističe Subašić, dodajući da njihova kuhinja dijeli gotovo 800 obroka svaki dan. „Da nema te hrane, koju neki dobri ljudi neće da bace, mi ne bismo imali od čega da hranimo ljude", naglašava on.

Digitalna banka hrane kao odgovor na problem

Od izmjena Zakona o PDV-u 2023. godine, Fondacija „Mozaik" zajedno s partnerskim organizacijama pokušava ispraviti ono što nazivaju kolektivnom sramotom. Direktorica Policy Laba Fondacije „Mozaik" Adnana Mahmutćehajić Čamdžić objašnjava da je oslobađanje od PDV-a za donacije hrane stvorilo pretpostavke za kompanije koje posluju s hranom, javne kuhinje i organizacije koje brinu o ljudima u potrebi da, u skladu sa smjernicama Agencije za sigurnost hrane BiH, hrana završi kod onih kojima je potrebna, umjesto da bude uništena.

Umjesto klasičnog modela u kojem bi se donacije prikupljale u centralnom skladištu, „Mozaik" je pokrenuo digitalnu banku hrane Nikogladan.ba, koja doniranje čini jednostavnijim, bržim i lakšim. „Kompanija iz Mostara objavi šta donira, a platforma je povezuje s odgovarajućom javnom kuhinjom, naprimjer, u Trebinju. Donator i kuhinja preko platforme dogovore preuzimanje, transport, kada je potreban i hladni lanac, a hrana ide direktno iz Mostara u Trebinje. Time se izbjegavaju nepotrebno skladištenje, dodatni transport i gubitak vremena, a platforma omogućava da se zna šta je ponuđeno, ko je preuzeo donaciju i šta je na kraju realizovano", pojašnjava Mahmutćehajić Čamdžić.

Rezultati platforme i planovi za unapređenje

Prema dostupnim podacima, u sistemu platforme Nikogladan.ba trenutno je registrovano 30 donatora i 34 posrednika, odnosno javne kuhinje i organizacije koje brinu o ljudima u potrebi. Do sada je objavljeno 38 donacija ukupne vrijednosti 176.715 KM. Posebno impresivan podatak je da prosječno vrijeme od objave donacije do njene rezervacije iznosi manje od 22 sekunde, što, kako ističe Mahmutćehajić Čamdžić, najbolje pokazuje koliko je ovakvo rješenje potrebno. Ona naglašava da ove brojke ne predstavljaju sve donacije hrane u BiH, te da mnoge kompanije zaista brinu o zajednici i već doniraju.

Platforma je uspješno zaobišla prepreke koje su kompanije ranije navodile kao razloge za nedoniranje — probleme logistike, prevoza i nedostatka informacija o tome kome donirati. BiH je tako dobila sistem koji funkcioniše, koji se dalje unapređuje, a u Fondaciji „Mozaik" vjeruju da bi mogao biti zanimljiv i drugim zemljama u regionu i šire.

Ipak, puni potencijal platforme još nije iskorišten. Trenutno su u toku aktivnosti na razvoju unaprijeđene verzije Nikogladan.ba. Jedna od novih mogućnosti biće geolociranje, zahvaljujući kojem će kompanija moći vidjeti kuhinje najbliže mjestu na kojem se hrana nalazi. Sistem će uzimati u obzir i vrstu hrane koju kuhinja može primiti, njen kapacitet i mogućnost hladnog lanca, a veće donacije moći će se podijeliti između više kuhinja. U planu je i uvođenje sistema obavještavanja putem Vibera, automatskih podsjetnika za preuzimanje i potvrdu primopredaje, jednostavnija komunikacija između kompanija i kuhinja, te preciznija evidencija stvarno preuzetih količina.