Sve više britanskih diplomaca karijeru traži izvan zemlje

Konkurencija za prva radna mjesta nakon fakulteta u Velikoj Britaniji dostigla je najviši nivo u posljednje tri decenije, a sve veći broj mladih rješenje vidi u odlasku iz zemlje. Prema istraživanju provedenom među 15.000 studenata završne godine, više od jednog od deset ispitanika planira nakon diplome potražiti bolje prilike u inostranstvu. Prije dvije godine taj udio iznosio je 7,8 posto.

Koliko je tržište rada zahtjevno pokazuje izvještaj Instituta poslodavaca studenata (Institute of Student Employers, ISE). Britanski poslodavci danas na jedno oglašeno mjesto za diplomce prosječno dobiju 140 prijava, što je 14 posto više nego 2025. godine. Prije dvadeset godina na isto mjesto stizalo je svega 30 prijava.

Ko odlazi i kuda

Službeni podaci britanskog Zavoda za statistiku (Office for National Statistics) pokazuju da oko dvije trećine Britanaca koji se iseljavaju ima između 16 i 34 godine. U 2025. godini iz te starosne grupe zemlju je napustilo 75.000 osoba više nego što je u nju stiglo.

Iako ne postoje podaci o odredištima po dobnim skupinama, službene brojke za odrasle Britance općenito pokazuju da je Australija daleko najpopularniji izbor, a slijede je Sjedinjene Države. Australiji u korist, pored klime i engleskog jezika, ide i vizni režim: kroz program Working Holiday Maker, nosioci britanskog pasoša u dobi od 18 do 35 godina mogu u toj zemlji živjeti do tri godine.

Manja plata, drugačiji život

Jedna od onih koje su iskoristile tu mogućnost je Rachel James (26) iz Surreya. Prošle godine napustila je korporativni posao u Londonu i kupila kartu u jednom smjeru za Sydney, bez unaprijed dogovorenog posla i bez plana. Kaže da je otišla po novi početak i da je htjela preuzeti rizik, uz svijest da u najgorem slučaju uvijek postoji let kući.

James je 2022. diplomirala engleski jezik na Univerzitetu Loughborough i u Britaniji radila za revizorsku kuću PricewaterhouseCoopers. U Sydneyu je zaposlena u marketingu lanca fitnes centara Fitness First. Godišnja plata pala joj je sa 42.000 na 37.000 funti, a za dvosoban stan koji dijeli s prijateljicom plaća 2.000 australskih dolara (oko 1.000 funti) mjesečno, otprilike koliko je izdvajala i u Londonu. Uprkos manjem raspoloživom prihodu, ne žali.

Posebno ističe vrijeme, koje je, kako kaže, lijepo i zimi, te način života u kojem ljudi žele izaći s posla u pet sati popodne kako bi se bavili hobijima, bilo da je riječ o surfanju, trčanju, uživanju u zalasku sunca, pikniku ili jogi uz zalazak sunca. Napredovanje u karijeri, navodi, nije joj bilo u fokusu pri odlasku.

Za doktorat u Ameriku

Charlie West (25) iz Cheshirea odabrao je drugi put. Nakon magisterija iz srednjovjekovnih studija na Oxfordu, 2024. godine preselio se u Sjedinjene Države zbog bolje plate i prilika u akademskoj zajednici. Trenutno je na drugoj od šest godina finansiranog doktorskog programa na Odsjeku za italijanske studije Univerziteta Yale, što uključuje i držanje nastave.

West objašnjava da je u Britaniji teško dobiti finansiranje za doktorat, posebno u humanističkim naukama, gdje stipendije iznose oko 21.000 funti, pa bi uz studij morao raditi i izvan akademske sredine da bi mogao živjeti. U SAD-u prima 51.000 dolara godišnje (37.770 funti), a iznos bi uskoro trebao porasti na 52.000 dolara, uz znatno više mogućnosti za predavanje i odlazak na konferencije.

Evropska unija nakon Brexita

Zemlje Evropske unije i dalje privlače mlade Britance, ali su vizni uslovi nakon Brexita otežali preseljenje. Jedan od načina za ulazak na evropsko tržište rada je studiranje u nekoj od članica EU, budući da se strani diplomci po završetku studija mogu prijaviti za dozvolu stalnog boravka.

Taj put odabrao je Owein Iveson (24) iz Sunderlanda, koji uskoro završava magisterij iz dizajna na Univerzitetu Aalto u Finskoj. Kaže da se u tu zemlju zaljubio nakon prve posjete 2020. godine. Finsku opisuje kao lijepu zemlju s čistim ulicama, mirnim načinom života, fantastičnom prirodom i javnim prijevozom koji funkcioniše vrlo efikasno. Živi u Espoou, gradu udaljenom petnaestak minuta metroom od Helsinkija, i ne očekuje da će se uskoro vratiti u Britaniju.

"Iskreno, tržište rada u Finskoj nije sjajno, ali postoji velika potražnja za IT radnicima, a ako možete raditi širom EU, prilika je mnogo više", kaže Iveson.

Racionalna odluka

Imigracioni advokat John Kiely, partner u međunarodnoj advokatskoj firmi Howard Kennedy u Londonu, smatra da je lako razumjeti zašto sve više britanskih diplomaca gleda prema inostranstvu. "Kada se spoje studentski dug, visoki troškovi stanovanja, relativno slab rast plata i neizvjesnost u vezi s budućim zaposlenjem, spremnost da se okuša sreća negdje drugdje postaje sasvim racionalna", kaže Kiely.

Rachel James, pak, ističe da Sydney jednostavno nudi bolji kvalitet života od Londona. "Ne vidim život u Sydneyu kao išta skuplji nego da sam u Londonu, ali lično sam ovdje pronašla bolje prednosti", zaključuje.