Sve više ljudi napušta inostranstvo i vraća se u Hercegovinu: Široki Brijeg već prestigao brojke iz cijele prošle godine

Zapadnohercegovački kanton bilježi sve veći broj ljudi koji se vraćaju iz inostranstva, a naročito upečatljivi podaci stižu iz Širokog Brijega, gdje je broj evidentiranih povratnika u prvih osam mjeseci 2026. godine već nadmašio ukupan broj povratnika zabilježen tokom cijele prethodne godine.

Prema podacima Službe za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona, tokom 2025. godine ukupno je evidentirano 100 povratnika iz inostranstva. Od početka 2026. godine pa do 20. augusta taj broj već iznosi 68, što ukazuje na to da se trend povratka nastavlja i ubrzava.

Široki Brijeg prednjači po broju povratnika

Posebno se ističe Široki Brijeg, odakle dolaze najimpresivniji podaci. Tokom cijele 2025. godine u ovom gradu evidentirana su 43 povratnika, dok je samo do 20. augusta 2026. taj broj dostigao 48 osoba. To praktično znači da se u Široki Brijeg ove godine već vratilo pet osoba više nego tokom čitave prošle godine, a do kraja godine preostala su još četiri mjeseca.

Što se tiče ostalih općina u kantonu, u Ljubuškom je do sada evidentirano ukupno 51 povratnik — od čega 41 tokom 2025. i deset od početka ove godine. Posušje bilježi 18 povratnika, dok je u Grudama evidentirano osam osoba koje su se vratile iz inostranstva.

Iz kojih zemalja se vraćaju

Povratnici najčešće dolaze iz Njemačke, Austrije, Švicarske i Hrvatske, dakle upravo iz onih zemalja u koje je proteklih godina odlazio najveći broj stanovnika Hercegovine. Ovaj podatak pokazuje da dio ljudi koji su emigrirali tražeći bolji život u inostranstvu ipak donosi odluku da se vrati u svoj rodni kraj.

Zapošljavanje kao ključni izazov

Posebno zanimljiv aspekt ove priče tiče se zapošljavanja povratnika. U Ljubuškom je od ukupno 51 evidentiranog povratnika posao pronašlo njih 30, dok je u Posušju zaposleno šest od 18 osoba koje su se vratile. Ovi podaci ukazuju na to da, iako se dio ljudi nakon godina provedenih u inostranstvu odlučuje na povratak, njihovo ponovno uključivanje u domaće tržište rada i dalje ostaje jedan od ključnih izazova s kojima se i povratnici i lokalne zajednice suočavaju.