Svijet prihvatio novi plan za spas prirode, ali novac i dalje nedostaje

Zemlje svijeta neće stići do ciljeva zaštite prirode do 2030. godine, zaključili su lideri na summitu o bioraznolikosti Ujedinjenih naroda u Jerevanu, glavnom gradu Armenije. Predstavnici gotovo 200 država okupili su se tokom posljednje dvije sedmice na COP17 razgovorima, završenim u subotu nakon finalne noćne sesije, kako bi pregledali napredak prema sporazumu iz 2022. kojim je predviđena zaštita oko trećine svjetskog kopna i mora do 2030. godine.

Učesnici su priznali da su napori u zaštiti prirode dosad prespori da bi se realno ostvarili ciljevi Kunming-Montreal okvira globalne bioraznolikosti iz 2022. godine. Dogovoreno je ubrzanje aktivnosti do sljedećeg summita u Ekvadoru za dvije godine, pod nazivom "Jerevanska staza". Plan podrazumijeva udvostručenje napora u rješavanju subvencija i podsticaja štetnih po prirodu, povećanje finansijske, naučne i tehničke podrške zemljama u razvoju te jačanje mehanizama praćenja i izvještavanja.

Bivši kanadski ministar životne sredine i klimatskih promjena Steven Guilbeault izjavio je da finansiranje ostaje jedna od najvećih prepreka za postizanje globalnih ciljeva bioraznolikosti. Posebno razočaravajućom ocijenio je činjenicu da je fond dogovoren na prethodnom sastanku, iz kog bi kompanije koje ostvaruju profit od genetskih materijala dobrovoljno uplaćivale, uglavnom prazan. "Moramo mobilisati znatno više javnog i privatnog finansiranja, reformisati subvencije štetne po prirodu i osigurati da sredstva stižu do zemalja i zajednica na prvim linijama krize prirode", rekao je.

Catherine Weller, direktorica globalne politike kampanjske grupe Fauna & Flora, pozdravila je jerevanski sporazum, ali je istakla da sredstva daleko zaostaju za obećanjem koje je bilo ključni dio dogovora iz 2022. godine. "U svijetu bilijardera svakako možemo priuštiti 200 milijardi dolara godišnje za zaštitu i obnovu onoga što održava nas sve u životu: prirode", rekla je Weller.

Organizatori konferencije saopćili su da su vlade, filantropi i kompanije povodom skupa u Armeniji najavile nove finansijske obaveze u iznosu od blizu dvije milijarde dolara. Među njima je i obaveza Holandije da uplati 500 miliona dolara u Tropical Forest Forever Facility, brazilsku inicijativu koja isplaćuje zemljama da očuvaju svoje šume.

Obaveza je objavljena u holandskom parlamentu dan nakon što je brazilski lider Luiz Inácio Lula da Silva ponovo izabran za predsjednika, što je mnoge učesnike summita dočekalo s olakšanjem.

Nakon zatvaranja konferencije brazilska nacionalna sekretarka za bioekonomiju Carina Pimenta istakla je Lulin dosadašnji rad na zaštiti amazonske prašume i govorila o nadi. "U vrijeme rastuće globalne nesigurnosti, Jerevanska deklaracija šalje snažnu poruku: lideri svijeta prepoznaju da je zaštita bioraznolikosti ključna za sigurnost hrane, egzistenciju i ekonomsku otpornost", kazala je Pimenta.

Brian O'Donnell, direktor organizacije Campaign for Nature, rastući broj zemalja koje su izradile nacionalne planove bioraznolikosti i novu obavezu prema brazilskom fondu nazvao je "razlozima za oprezni optimizam". Ipak, međunarodna sredstva za zaštićena i očuvana područja posljednjih su godina opala u više zemalja usljed poremećaja izazvanih ratovima i visokim cijenama energije, a za period 2026–2030. zabilježen je pad finansiranja zaštite okoline od 27 posto.