Svijet razmatra ukidanje prestupne sekunde: odluka koja mijenja način računanja vremena

U Versaju kod Pariza okupili su se predstavnici vodećih svjetskih metroloških institucija kako bi razmotrili historijsku promjenu — trajno ukidanje prestupne sekunde, korekcije kojom se građansko vrijeme usklađuje sa stvarnom rotacijom Zemlje. Odluka bi formalno prekinula vezu između časovnika koje svakodnevno koristimo i prirodnog kretanja planete.

Naime, građanski satovi počivaju na pretpostavci da Zemlja obiđe oko svoje ose za tačno 24 sata, ali rotacija planete blago osciluje i vijekovima se usporava. Zato se od 1972. godine povremeno dodaje po jedna prestupna sekunda, najčešće krajem decembra ili juna. Posljednja je unesena 31. decembra 2016. godine, a ukupno ih je do sada bilo 27.

Zašto se sekunda vraća na sto

Svjetsko vrijeme mjeri se koordiniranim univerzalnim vremenom (UTC), standardom koji se više od sedam decenija oslanja na atomske satove koji prate vibracije atoma. Rotacija Zemlje, međutim, odvija se nezavisno od atomske fizike. Kako navodi američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST), usporavanje rotacije čini da srednja solarna sekunda traje neznatno duže od atomske, pa su korekcije postajale neophodne.

Problem je što u digitalnom dobu ta korekcija stvara više štete nego koristi. Finansijska tržišta, telekomunikacije, satelitska navigacija i data centri zavise od preciznosti u milisekundama. Godine 2012. kolaps sistema doživjeli su Reddit i LinkedIn, a pao je i globalni sistem rezervacije karata aviokompanije Qantas. Inženjeri kompanije Meta javno su 2022. godine istakli da je svaka prestupna sekunda „glavni izvor stresa i kvarova za hardversku infrastrukturu“.

Rusija tražila odgađanje

Međunarodni biro za tegove i mjere (BIPM) izglasao je još 2022. godine prijedlog da se prestupna sekunda napusti do 2035. godine. Rusija je tada tražila odgađanje do 2040. godine, jer njene prestupne sekunde imaju ugrađene direktno u softversku arhitekturu navigacionog sistema GLONASS. Sada 69 država članica raspravlja o rezoluciji kojom bi se praksa ukinula ranije, već do 2027. godine.

Na sastanku u Francuskoj razmatraju se tri ključne tačke: nova definicija sekunde zasnovana na optičkim frekvencijama, budući da su optički satovi postali precizniji od klasičnih atomskih; prestanak unošenja korektivnih sekundi od 20. maja 2027. godine, na Svjetski dan metrologije; te usklađivanje zemaljskog mjerenja vremena s novim standardom koji NASA razvija za buduće lunarne misije.

Šta donosi budućnost

Za svakodnevni život ljudi ukidanje prestupne sekunde proći će neopaženo, a digitalni sistemi, berze i usluge u oblaku eliminisaće rizik od softverskih padova. Na dugi rok, međutim, satovi će se postepeno razilaziti od prirodnih ciklusa — do 2100. godine žurit će 54 sekunde u odnosu na položaj Sunca, a kroz dva milenija jaz bi narastao na nekoliko sati, pomjerajući vrijeme izlaska i zalaska sunca. Kao kompromis za daleku budućnost naučnici predlažu krupnije korekcije, poput „prestupnog sata“ koji bi se dodavao tek jednom u nekoliko stotina godina.