Svjetski dug dostigao 365 biliona dolara, Francuska se zadužuje skuplje od Italije i Grčke

Ukupan globalni dug, koji obuhvata dugove vlada, domaćinstava i kompanija, dostigao je više od 365 biliona dolara, a računi za kamate na te dugove sve su veći. Teret je posebno vidljiv u Evropi, gdje se Francuska zadužuje po najvišim cijenama od 2002. godine i trenutno za posudbu novca plaća više nego Italija i Grčka, dvije zemlje koje je kriza dugova u eurozoni najteže pogodila.

Protesti u više evropskih zemalja

Posljednjih sedmica stotine hiljada ljudi izašle su na ulice u Evropi, nezadovoljne rastom troškova života, niskim platama, nepristupačnim stanovanjem i nedovoljno finansiranim školama. Protesti su održani u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Portugalu. Većina okupljanja protekla je mirno, ali je u pojedinim slučajevima dolazilo do sukoba, pljačke i paljenja.

U središtu nemira je Francuska. Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u subotu je širom zemlje demonstriralo više od 550.000 ljudi, nakon što studenti sedmicama protestuju zbog obrazovanja i troškova života.

Ti protesti skrenuli su pažnju na fiskalni pritisak koji vlade sve teže kontrolišu. Godine obilnog zaduživanja ostavile su mnoge evropske države s velikim dugom, a taj dug postaje sve skuplji. Što vlade više novca troše na kamate, to im manje ostaje za škole, bolnice i penzije, odnosno upravo ono što demonstranti traže.

Kako se države zadužuju

Države posuđuju novac slično kao i građani, samo što umjesto banke koriste obveznice. Kupcima obveznica vlada plaća kamatu i obavezuje se da će cijeli iznos vratiti na unaprijed određeni datum. Desetogodišnja obveznica je, dakle, zajam koji država vraća nakon deset godina.

Prinos na takvu obveznicu, odnosno zarada koju investitori dobijaju za pozajmljeni novac, najpraćeniji je pokazatelj koliko tržišta vjeruju da neka zemlja može upravljati svojim dugom. Kada cijene obveznica padaju, prinosi rastu i zaduživanje postaje skuplje. Kao porodica suočena s višom kamatom na stambeni kredit, i država tada više izdvaja za kamate, a manje za osnovne potrebe poput škola, bolnica i puteva.

Francuska plaća oko pet posto

Troškovi desetogodišnjeg zaduživanja velikih evropskih ekonomija nisu dostizali pet posto još od ranih 2000-ih, nedugo nakon uvođenja eura. Tokom krize dugova u eurozoni od 2010. do 2012. godine toliko ili više plaćale su samo zemlje u problemima poput Grčke, Italije i Španije, dok su prinosi iznad sedam posto gurnuli Irsku i Portugal u programe finansijske pomoći.

Francuska se sada za deset godina zadužuje po stopi od oko pet posto, dok Njemačka plaća 3,41 posto. Sve veći jaz između te dvije stope pokazuje da investitori za pozajmljivanje Francuskoj traže veći prinos. U euro području Francuska danas plaća više od Italije i Grčke, a jedino Velika Britanija, koja nije u eurozoni, ima veće troškove zaduživanja.

Najzaduženije zemlje svijeta

Daleko najveći državni dug imaju Sjedinjene Američke Države, 41,4 biliona dolara, što iznosi 127 posto njihovog bruto domaćeg proizvoda. SAD imaju prednost jer se zadužuju u dolarima, dominantnoj svjetskoj rezervnoj valuti, što održava globalnu potražnju za njihovim dugom, ali ni njihov kapacitet zaduživanja nije neograničen.

Slijedi Kina s dugom od 22,5 biliona dolara, odnosno 104 posto BDP-a. Japan duguje 8,7 biliona dolara i ima najviši omjer duga među velikim ekonomijama, 199 posto BDP-a. Dug Velike Britanije iznosi 4,4 biliona dolara, odnosno 102 posto BDP-a.

Francuska je na petom mjestu u svijetu s dugom od 4,2 biliona dolara, što je 118,5 posto njenog BDP-a. To je više od Italije, čiji dug iznosi 3,7 biliona dolara, iako je italijanski dug u odnosu na veličinu ekonomije veći i dostiže 138 posto BDP-a. Njemačka duguje 3,5 biliona dolara, što je samo 65 posto njenog BDP-a. Međunarodni monetarni fond (MMF) projicira da će francuski javni dug do 2030. godine porasti na 121,8 posto BDP-a, što dodatno otežava napore da se javne finansije te zemlje dovedu na održiv put.

Račun za kamate od 3,3 biliona dolara

Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF), globalni dug, uključujući dugove vlada, domaćinstava i kompanija, porastao je u prvoj polovini 2026. godine za 10 biliona dolara i premašio 365 biliona dolara. To je otprilike 44.000 dolara po svakom stanovniku planete. Veliki dio tog rasta došao je iz tržišta u razvoju.

Servisiranje tog duga skupo je. Razvijene ekonomije platile su u protekloj godini više od 3,3 biliona dolara kamata na svoje državne obveznice. To je više nego što cijeli svijet troši na odbranu (3,1 biliona dolara), vještačku inteligenciju (2,6 biliona) ili čistu energiju (2,3 biliona dolara).

Za građane rastući troškovi kamata znače manje novca za usluge poput škola, bolnica i penzija. Vlade bi mogle biti prisiljene da povećaju poreze ili režu potrošnju kako bi pokrile taj račun. Viši troškovi državnog zaduživanja mogu, osim toga, gurnuti nagore i kamate na stambene kredite, auto-kredite i kreditne kartice.