Teleskop James Webb otkrio obilje metala oko supermasivne crne rupe u centru Mliječnog puta

Supermasivna crna rupa u središtu naše galaksije okružena je neobično velikom količinom teških metala, pokazala su nova posmatranja svemirskog teleskopa James Webb (JWST). Nalaz bi mogao baciti novo svjetlo na pitanje kako je Zemlja dobila svoje zalihe teških elemenata, ali, kako navode istraživači, može i otežati rješavanje jedne od najvećih misterija vezanih za našu crnu rupu. U astronomiji se pod metalima podrazumijevaju svi elementi teži od vodika i helija, uključujući kisik, ugljik, željezo i zlato. Takvi se elementi stvaraju nuklearnom fuzijom u jezgrima zvijezda pri kraju njihovog životnog ciklusa, a zatim se raspršuju u svemir i ugrađuju u novu generaciju zvijezda. Naučnici smatraju da je materijal koji je JWST detektovao najvjerovatnije nastao u supernovama — eksplozijama zvijezda koje su metale izbacile u prostor oko Sagittarius A* (Sgr A*), divovske crne rupe u centru Mliječnog puta. Metali, detektovani u obliku gasa, imaju sastav sličan nekoliko obližnjih zvijezda, što upućuje na zaključak da su i zvijezde i gas nastali u isto vrijeme. Rezultati su objavljeni 19. oktobra u časopisu The Astronomical Journal, kao nastavak istraživanja objavljenog u maju u The Astrophysical Journal. Zna se da crna rupa u centru naše galaksije uvlači materiju u sebe, ali, kako je pojasnila Nicole Ford, prva autorica novog rada i doktorska studentica astrofizike na Univerzitetu McGill u Montrealu, ona „jede" znatno manje materije i sporije od drugih supermasivnih crnih rupa. „Dio razumijevanja zašto se to dešava znači gledati svojstva materijala koji joj je na raspolaganju za konzumiranje, uključujući gas, prašinu i zvijezde koje orbitiraju oko nje", istakla je Ford u saopštenju. Teleskop JWST kruži na Lagrangeovoj tački 2, oko milion milja (1,5 miliona kilometara) od Zemlje, na suprotnoj strani od Sunca. Instrument je identificirao toplotne potpise specifičnih gasnih oblaka u blizini crne rupe, kao i sadržaj metala u tim oblacima. Istraživači s McGilla navode da bi ovi nalazi mogli unaprijediti razumijevanje raspodjele metala oko supermasivnih crnih rupa u udaljenijim galaksijama, kao i procesa kojima je Zemlja dobila mnoge od tih elemenata. Prisustvo metala, dodaju, utiče na brzinu hlađenja gasa, a time i na to koliko lahko gas može biti uvučen u crnu rupu. Prethodna studija u The Astrophysical Journal pokazala je da emisije gasa u blizini crne rupe ovise o uslovima u lokalnim oblacima. To, kako ističu istraživači, znači da sam gas ne može poslužiti kao pouzdan pokazatelj toga koliko je crna rupa bila aktivna kroz historiju.