Topljenje glečera u Dolomitima otkrilo 250 eksplozivnih naprava iz Prvog svjetskog rata

Značajna količina neeksplodirane municije iz Prvog svjetskog rata ovog je ljeta izašla na svjetlo zbog brzog topljenja glečera u Dolomitima, javila je italijanska vojska. Riječ je o 250 eksplozivnih naprava koje su uklonili i neutralisali pripadnici Julija alpske brigade.

Među njima su, kako navodi brigada, "18 italijanskih artiljerijskih granata kalibra 75 mm i 37 minobacačkih projektila tipa Thevetot — francuske izrade koji je u Prvom svjetskom ratu dostavljan i italijanskoj kraljevskoj vojsci".

Akciju su potaknuli izvještaji planinara, koji su tokom ljeta na više mjesta primijetili bombe, uglavnom u kraju Canal San Bovo u dolini Primiero u istočnom Trentinu. Vojnici su zatim detaljno pretražili taj kraj i druge visokogorske i glečerske lokacije u regiji Trentino Alto Adige.

Naslijeđe "bijelog rata"

Municija potiče iz tzv. bijelog rata, sukoba austrougarske i italijanske vojske na surovom i izuzetno hladnom terenu između 1915. i 1918. godine. Smatra se da je u njemu život izgubilo više od milion ljudi, a većina vojnika je, po svemu sudeći, poginula u lavinama, padovima s planina ili od hipotermije.

Bijeli rat vođen je uglavnom u Dolomitima u regiji Trentino Alto Adige te u Alpima regije Lombardija. Zbog zagrijavanja planete ovaj period historije, zamrznut u vremenu, posljednjih decenija izlazi na svjetlo — od 1990-ih, kada je ubrzano povlačenje glečera počelo otkrivati dobro očuvane ostatke, među kojima su oružje, sanke, pisma i dnevnici.

Drvena baraka, ukopana u pećini na vrhu planine Scorluzzo (3.095 metara) iznad prijevoja Stelvio, ponovo se pojavila 2015. nakon što se led koji ju je gotovo cijeli vijek zatvarao potpuno otopio. Baraka je naglo zaključana kada je Prvi svjetski rat završio u novembru 1918, a vojnici su ostavili većinu stvari. U njoj su, dobro očuvani, pronađeni kreveti od slame, odjeća, fenjeri, novine, razglednice, novčići i konzervirana hrana. Muzej bijelog rata koji će čuvati te ostatke trebao bi biti otvoren u Bormiju u junu 2027. godine.

"To je vrlo posljedica globalnog zagrijavanja", rekao je Stefano Morosini, profesor Univerziteta u Bergamu i koordinator projekata kulturne baštine u nacionalnom parku Stelvio, gdje je pronađen i dio eksploziva. "Posljednjih godina se na kraju svakog ljeta pojavljuju ove opasne naprave i svake ih je godine više. Led ih je čuvao više od 100 godina. Neke su već eksplodirale, ali mnoge nisu, pa su sada, kada ponovo isplivaju, vrlo, vrlo opasne", upozorio je on.

Posljednjih 15 godina iz topivog leda izašla su i desetine tijela vojnika, neka još u uniformama. Godine 2017. rodbina jednog italijanskog vojnika mogla ga je sahraniti nakon što su uz tijelo, pronađeno na glečeru Presena, bili dokumenti koji su otkrili njegov identitet.

Upozorenje planinarima

Planinarima i alpinistima savjetuje se da "nikada ne dodiruju bilo koju vrstu eksplozivne naprave koju eventualno pronađu, bez obzira na to gdje se nalazi" i da svaki nalaz odmah prijave policiji.

Morosini je dodao da intenzivna ljetna vrućina čini pristup glečerima u Dolomitima sve manje sigurnim. Podsjetio je da se 2022. godine s glečera Marmolada odlomio ogroman komad leda, pri čemu je poginulo jedanaest ljudi.

"Tokom ljeta postaje sve nemoguće pristupiti glečerima zbog vrlo dugih toplotalnih talasa na velikim visinama", kazao je on. "Ako dođete u ovaj kraj, možete vidjeti koliko se brzo glečeri povlače i koliko je jak utjecaj klimatskih promjena."