Toplo more stvorilo eksploziju rijetkih hibridnih kraba u Beringovom moru

Istraživači NOAA-ovog centra za ribarstvo Aljaske (Alaska Fisheries Science Center) gotovo svake godine od 1982. pretražuju dno istočnog Beringovog mora radi praćenja stanja ekosistema, a naročito komercijalno vrijednih vrsta čija vrijednost se mjeri stotinama miliona dolara godišnje. Ono što su u novije vrijeme izvukli mrežama, međutim, nije niko očekivao: rekordan broj hibridnih kraba.

Toplotni talas koji je 2018. i 2019. godine prešao preko Beringovog mora izazvao je jedno od najvećih masovnih pomora u moru zabilježenih ikada. Takvi talasi dalekosežne su i često nepredvidive posljedice, a direktna su posljedica klimatske krize — nastavljamo li spaljivati fosilna goriva koja u atmosferu ispuštaju stakleničke plinove, a okean upija najveći dio topline koju ti plinovi zarobe. Populacija snježnog raka (Chionoecetes opilio) doživjela je dramatičan kolaps. Prema procjenama istraživača, 2018. je u moru bilo oko osam milijardi snježnih rakova. Kada su 2021. godine, nakon što su godinu dana ranije morali preskočiti godišnje pretraživanje, vratili se istraživanju, procijenili su da je ostalo samo oko milijardu. Talas je drastično smanjio zimski morski led i podigao temperaturu hladnog sloja vode na dnu mora, pokrenuvši lančanu reakciju uslijed koje su mnogi rakovi uglavnom umrli od gladi. Aljaški odjel za ribu i divljač (Alaska Department of Fish and Game) prvi je put zabranio komercijalni ribolov snježnih rakova.

U tom periodu naučnici su primijetili neobičnu pojavu: u mrežama je bilo neuobičajeno mnogo hibrida snježnog i Taner rakova (Chionoecetes bairdi), koji nastaju kada se te dvije vrste pare. Hibridi ranije nisu premašivali 10 posto populacije komercijalno iskoristivih mužjaka, ali 2025. godine njihova brojnost bila je 13,4 puta veća od historijskog prosjeka — gotovo polovina snježnih rakova dostupnih za ulov bili su hibridi. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

"Naša studija daje dokaze da je smanjenje morskog leda tokom toplotnog talasa dovelo do kolapsa populacije snježnog raka, što je naknadno pokrenulo porast broja hibridnih kraba, vjerovatno kroz smanjenu konkurenciju i predatorstvo od strane snježnog raka", izjavila je biološkinja NOAA-a Erin Fedewa za ScienceAlert. Ona je dodala da su hibridi historijski bili rijetki u Beringovom moru i da naučnici i upravitelji ribolova nisu očekivali da će i oni imati koristi od toplijih voda. Tim je rekonstruisao mogući slijed događaja kompjuterskim modeliranjem.

Pošto potomci križanja dvije vrste ponekad nisu sposobni za razmnožavanje, hibridi se ne smatraju zasebnom vrstom, a takvo križanje bi moglo dodatno smanjiti populaciju snježnog raka. Fedewa je naglasila da se vrlo malo zna o reproduktivnom potencijalu hibrida te da ekološke posljedice naglog porasta tek treba vidjeti.

U međuvremenu, postoje neposredne posljedice po upravljanje ribolovom. Komercijalno veliki mužjaci hibridi tehnički se izlovljavaju kao snježni rakovi, ali pošto su historijski bili rijetki, nisu uvršteni u kvote ulova rakova, što bi moglo dodatno otežati oporavak populacije snježnog raka. "U nadležnosti je Aljaškog odjela za ribu i divljač da poveća ukupni dozvoljeni ulov snježnog raka kako bi odrazio povećanje brojnosti hibrida pogodnih za ulov", objasnila je Fedewa. "Međutim, ta strategija općenito nije idealna, jer nosi rizik povećanja eksploatacije snježnog raka, populacije koja se još oporavlja nakon kolapsa."