Triglav je ostao bez glečera: Posljednji led nestao s najvišeg vrha Slovenije

Slovenija je ovog ljeta ostala bez glečera na svojoj najvišoj planini. Nove fotografije Triglava, snimljene prije i poslije snijega koji je ovog mjeseca pao na planinu, potvrđuju da led više ne postoji.

Triglavski glečer izgubio je čak 93 posto površine između 1983. i 2003. godine, skupivši se na manje od hektara kamena. Uprkos strahovanjima naučnika da će uskoro nestati, odolio je još dvije decenije. Posljednjih pet godina, u kojima su zabilježene tri najtoplije godine u historiji mjerenja u Evropi, preostali led se otopio do nekoliko izolovanih džepova, a posljednji ostatak glavnog tijela glečera mjerio je na kraju ljeta svega nekoliko metara.

Matija Zorn, direktor Geografskog instituta Anton Melik, rekao je da Triglav "zauzima centralno mjesto u slovenačkom nacionalnom identitetu" te da nestanak glečera predstavlja gubitak važnog izvora podataka i pokazatelja klimatskih promjena. "Svake godine sam znao da će leda biti sve manje. Ali svake godine bio sam šokiran time koliko ga je manje gore", rekao je Zorn.

Historijske fotografije i dokumenti pokazuju da je glečer sredinom 19. stoljeća pokrivao oko 40 hektara. Prva formalna mjerenja, obavljena 1946. godine, zabilježila su površinu od svega 14 hektara.

Zorn, koji je prva mjerenja na glečeru obavio 2001. godine, opisao je i dramatične promjene na terenu. Mjesto na kojem je zbog klizanja morao obući dereke pomicalo se iz godine u godinu sve više kako se glečer povlačio. "Topljenje je nevjerovatno. Godine 2002. izvadili smo uzorak leda za geohemijsku analizu i bio je dubok oko pet metara. Sljedeće godine stajao sam na istom mjestu — ne na ledu, nego na kamenu", ispričao je.

Slična sudbina cijelih Alpa

Žestoki toplotni talasi, pojačani zagađivanjem ugljenikom, poharali su Alpe, a velike bijele glečere pretvorili u ono što naučnici nazivaju "mjesečevim" kamenim pustinjama. Švicarski glaciolozi prošlog mjeseca utvrdili su da je gotovo petina leda te zemlje nestala u posljednjih pet godina, uz pad volumena od 5,5 posto u 2026. godini.

Triglav se nalazi i na slovenačkoj zastavi. To je najviši vrh Slovenije i kulturno odredište na koje se, prema opštem uvjerenju, svaki stanovnik te zemlje skijaša i planinara treba popeti barem jednom u životu.

Zapadna Evropa ove je godine pretrpjela najtoplije ljeto u historiji mjerenja, s najmanje 50.000 procijenjenih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom i skupim posljedicama — od propalih žetvi do prisilnog gašenja elektrana.

Iako je glečer na Triglavu nestao, naučnici su povlačenjem leda u pećinama ispod planine otkrili nove otvore u kojima se nalazi led. Drugi slovenački glečer, na planini Skuta, također se smanjio i stanjio, ali je njegov preostali led bolje zaklonjen od sunca pa se očekuje da će izdržati još nekoliko godina.

Glaciolog i planinarski vodič Miha Pavšek rekao je da se "priroda mijenja pred našim očima", ali da to ljudi još ne shvataju ozbiljno. "Topljenjem glečera, dio mene također odlazi. Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Glečeri očigledno nisu", kazao je Pavšek, koji ima fotografiju svojih roditelja snimljenu na glečeru 1957. godine.