Tužba protiv Trumpa zbog carina na kanadske proizvode: nova pravna bitka oko ovlaštenja Bijele kuće

Američki predsjednik Donald Trump suočava se s novom tužbom zbog carinske politike, ovoga putu zbog nameta na kanadsku robu. Tužbu je pred Sudom za međunarodnu trgovinu SAD-a podnijela pravna grupa Liberty Justice Center, koja je ranije uspješno osporila tzv. „liberation day" carine, a postupak vodi u ime prehrambene kompanije Gellert Global Group.

Carina od 50 posto na robu vrijednu 20 milijardi dolara

Bijela kuća je uvela carinu od 50 posto na kanadsku robu u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara nakon što su u augustu propali trgovački pregovori između Sjedinjenih Država i Kanade. U tužbi se traži da sud utvrdi kako su nameti nezakoniti i da naredi povrat sredstava, zajedno s kamatama, pogođenim uvoznicima.

Gellert Global Group je porodična kompanija iz New Jerseyja, u trećoj generaciji, koja plaća carinu od 50 posto na sir koji uvozi iz Kanade. Firma se, uz to, suočava i s odmazdnim carinama Kanade na američki sir koji prodaje sjeverno od granice. Thomas Gellert, savladar direktor (co-chief executive) kompanije, izjavio je u utorak da je firma generacijama gradila odnose s dobavljačima i kupcima u prehrambenoj industriji te da carine „narušavaju te odnose preko noći i stvaraju troškove i neizvjesnost koja se širi cijelim lancem snabdijevanja".

Spor oko zakona iz 1930. godine

Liberty Justice Center osporava korištenje odjeljka 338 Zakona o carinama iz 1930. godine, po kojem je Bijela kuća oporezovala kanadsku robu — od vina i mliječnih proizvoda do hokejaških palica. Ta odredba, stara gotovo stoljeće, namijenjena je zaštiti američkog biznisa od strane diskriminacije, ali pravna grupa tvrdi da ne dozvoljava izvršnoj vlasti da „nameće široke carine ili uvozne restrikcije kad god nastane trgovački spor".

Tužba dodatno navodi da odjeljak 338 zahtijeva rok od 30 dana prije nego što carine stupe na snagu, no sir je na spisak dodan samo nedjelju dana prije početka naplate. Također se tvrdi da je taj dio zakona zamijenjen odjeljkom 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, te da, ako se i dalje primjenjuje, Bijela kuća nije utvrdila pravni osnov za široke carine protiv Kanade.

Sara Albrecht, direktorica Liberty Justice Center, rekla je da spor nije o Trumpu lično, već o institutu predsjedništva. „Nijedan predsjednik ne bi trebao imati moć da skine uspavani zakon s police i koristi ga za nametanje širokih carina ili zabrana uvoza bez ograničenja koja je tražio Kongres", izjavila je ona.

Četvrti slučaj iste grupe

Grupa je podnijela i zahtjev za privremenu mjeru koja bi blokirala naplatu carina. Riječ je o četvrtoj tužbi Liberty Justice Center protiv Trumpovih carina, uključujući uspješan slučaj protiv širokih nameta uvedenih po Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlaštenjima u hitnim slučajevima (IEEPA), koje je sud oborio u februaru ove godine.

Albrecht je pojasnila da je grupa pokrenula sve postupke iz istog razloga: „Ustav daje Kongresu vlast nad carinama. Izvršna vlast ne može stalno premještati istu politiku s jednog zakona na drugi i pretvarati se da ograničenja nestaju."

Kanada je, kao odgovor na niz američkih carina, uvela protivmjere. Kanadski premijer Mark Carney prošlog je mjeseca izjednačio američke carine iz odjeljka 338 „dolar za dolar", nakon što ih je Trump uveo zbog onoga što je nazvao „nejednakim tretmanom" američkih automobila, mliječnih proizvoda i alkohola.