Najnovije
Nestašice lijekova

U BiH nedostaju lijekovi za onkološke pacijente, a nestašica jednog od njih mogla bi potrajati do 2028

U Bosni i Hercegovini prijavljene su poteškoće u snabdijevanju lijekovima za liječenje malignih bolesti i anemije. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, nestašica lijeka Recormon najavljena je do 2028. godine, ali su pacijentima dostupne zamjene iz iste farmakološke podgrupe

U Uredništvo ALFA TV 18. novembar 2026. u 13:55 · 3 min čitanja · 816 pregleda
U BiH nedostaju lijekovi za onkološke pacijente, a nestašica jednog od njih mogla bi potrajati do 2028
Foto: Avaz

Pacijenti u Bosni i Hercegovini teško dolaze do određenih lijekova koji se koriste u terapiji malignih oboljenja i anemije. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH) potvrđuju da je više preparata prijavljeno kao nedostupno, a najgora situacija je s lijekom Recormon — njegova nestašica, prema dostupnim podacima, mogla bi se otegnuti do 2028. godine.

Recormon nedostupan do 2028.

Direktorica Agencije Nataša Grubiša kazala je za „Dnevni avaz" da je upravo ovo lijek s najduže najavljenom nestašicom. Riječ je o epoetinu beti, preparatu za liječenje anemije. Kako je objasnila, to ne znači da su pacijenti bez terapije — na tržištu postoje i epoetin alfa i darbepoetin alfa, lijekovi iz iste farmakološke podgrupe s istim indikacijama, pa tako pokrivaju i anemiju povezanu s bubrežnom insuficijencijom i onu kod onkoloških bolesnika na hemoterapiji.

Ista direktorica dodala je da je promet još jednog lijeka protiv anemije, Eprexa (epoetin alfa), obustavljen zbog komercijalnih razloga. I on pripada istoj podgrupi kao Recormon.

Uvezeni citostatici

Na listu problema dospio je i Carboplasin (karboplatin), citostatik namijenjen liječenju malignih bolesti. Prema riječima Grubiše, uvezena su oba pakovanja — 150 mg/15 ml i 50 mg/5 ml — a kontrola serije krajem oktobra pokazala je pozitivne nalaze, što znači da ti lijekovi mogu stići do pacijenata. Agencija je, kaže, zabilježila i uvoze istih supstanci od drugih proizvođača.

Kada je riječ o Eligardu, koji se primjenjuje kod karcinoma prostate, Grubiša je za ovu godinu izdvojila nekoliko uvoza različitih pakovanja: tri uvoza jačine 7,5 mg, jedan od 45 mg i dva od 22,5 mg. Postoji, dodaje, i lijek drugog proizvođača s istom aktivnom supstancom i indikacijom.

Zašto lijekova nedostaje

Važeća dozvola za promet, upozorava Grubiša, nije garancija da će pacijent lijek zaista i dobiti. Proizvođači su zakonski obavezni prijaviti svaki prekid snabdijevanja, obrazložiti ga, a ako je nestašica privremena — navesti i kada bi se lijek ponovo mogao naći u apotekama.

Ako se prekid trajan, uzrok su, prema njenim riječima, najčešće komercijalni razlozi. Privremene nestašice, s druge strane, proizlaze iz problema u proizvodnji, manjka sirovina i pakovnog materijala te kvarova u globalnim lancima snabdijevanja.

ALMBiH je još od 2018. godine razvio informacioni sistem u kojem su nestašice koje prijavljuju proizvođači dostupne svima. No, kako Grubiša napominje, Agencija često sazna za nedostupnost i od samih pacijenata ili zdravstvenih ustanova — tada se proizvođačima obraćaju kako bi provjerili stvarnu situaciju. Odgovornost za nabavku i snabdijevanje, ističe, leži na apotekama i bolnicama, a hoće li neki lijek biti dostupan zavisi od toga što ugovorni organ odluči kupiti i da li se može računati na kontinuiranu isporuku.

Slika: Avaz

Izvor: Avaz

Originalni link: avaz.ba

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti