U BiH nedostaju lijekovi za onkološke pacijente, a nestašica jednog od njih mogla bi potrajati do 2028
U Bosni i Hercegovini prijavljene su poteškoće u snabdijevanju lijekovima za liječenje malignih bolesti i anemije. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, nestašica lijeka Recormon najavljena je do 2028. godine, ali su pacijentima dostupne zamjene iz iste farmakološke podgrupe
Pacijenti u Bosni i Hercegovini teško dolaze do određenih lijekova koji se koriste u terapiji malignih oboljenja i anemije. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH) potvrđuju da je više preparata prijavljeno kao nedostupno, a najgora situacija je s lijekom Recormon — njegova nestašica, prema dostupnim podacima, mogla bi se otegnuti do 2028. godine.
Recormon nedostupan do 2028.
Direktorica Agencije Nataša Grubiša kazala je za „Dnevni avaz" da je upravo ovo lijek s najduže najavljenom nestašicom. Riječ je o epoetinu beti, preparatu za liječenje anemije. Kako je objasnila, to ne znači da su pacijenti bez terapije — na tržištu postoje i epoetin alfa i darbepoetin alfa, lijekovi iz iste farmakološke podgrupe s istim indikacijama, pa tako pokrivaju i anemiju povezanu s bubrežnom insuficijencijom i onu kod onkoloških bolesnika na hemoterapiji.
Ista direktorica dodala je da je promet još jednog lijeka protiv anemije, Eprexa (epoetin alfa), obustavljen zbog komercijalnih razloga. I on pripada istoj podgrupi kao Recormon.
Uvezeni citostatici
Na listu problema dospio je i Carboplasin (karboplatin), citostatik namijenjen liječenju malignih bolesti. Prema riječima Grubiše, uvezena su oba pakovanja — 150 mg/15 ml i 50 mg/5 ml — a kontrola serije krajem oktobra pokazala je pozitivne nalaze, što znači da ti lijekovi mogu stići do pacijenata. Agencija je, kaže, zabilježila i uvoze istih supstanci od drugih proizvođača.
Kada je riječ o Eligardu, koji se primjenjuje kod karcinoma prostate, Grubiša je za ovu godinu izdvojila nekoliko uvoza različitih pakovanja: tri uvoza jačine 7,5 mg, jedan od 45 mg i dva od 22,5 mg. Postoji, dodaje, i lijek drugog proizvođača s istom aktivnom supstancom i indikacijom.
Zašto lijekova nedostaje
Važeća dozvola za promet, upozorava Grubiša, nije garancija da će pacijent lijek zaista i dobiti. Proizvođači su zakonski obavezni prijaviti svaki prekid snabdijevanja, obrazložiti ga, a ako je nestašica privremena — navesti i kada bi se lijek ponovo mogao naći u apotekama.
Ako se prekid trajan, uzrok su, prema njenim riječima, najčešće komercijalni razlozi. Privremene nestašice, s druge strane, proizlaze iz problema u proizvodnji, manjka sirovina i pakovnog materijala te kvarova u globalnim lancima snabdijevanja.
ALMBiH je još od 2018. godine razvio informacioni sistem u kojem su nestašice koje prijavljuju proizvođači dostupne svima. No, kako Grubiša napominje, Agencija često sazna za nedostupnost i od samih pacijenata ili zdravstvenih ustanova — tada se proizvođačima obraćaju kako bi provjerili stvarnu situaciju. Odgovornost za nabavku i snabdijevanje, ističe, leži na apotekama i bolnicama, a hoće li neki lijek biti dostupan zavisi od toga što ugovorni organ odluči kupiti i da li se može računati na kontinuiranu isporuku.
Povezane vijesti

Lijek koji razgrađuje receptore za testosteron pokazuje rezultate protiv raka prostate

Deset smrtnih slučajeva od ospica u SAD, zemlja gubi status eliminacije bolesti

Bakterija iz kimchija vezala 87 posto nanoplastike u laboratoriji
