U Jerevanu počeo COP17: svijet traži način da ubrza spašavanje ugroženih vrsta

Sedmicu prije nego što je u Jerevanu počela konferencija COP17, foto-zamka u zaštićenom području Gndasar na jugu središnje Armenije zabilježila je perzijskog leoparda. Za zemlju u kojoj je ta životinja među najrjeđim i najugroženijim, bila je to vijest kakva se rijetko dobija: jedinka na snimku nikada ranije nije viđena u Armeniji.

Syuzi Karapetyan, učiteljica koja vodi lokalno društveno-ekološko udruženje Gndasar, prisjeća se da je kasno uvečer primila poziv jednog od rendžera koji joj je rekao da ima sjajne vijesti. Prošli su je trnci, kaže. Upravo su mještani, u saradnji sa WWF-om, godinama radili na obnovi populacije bezoarskih koza, jednog od glavnih plijena leoparda, te na zaštiti njegovih staništa.

Nekada rasprostranjen širom zapadne i centralne Azije, perzijski leopard, poznat i kao kavkaski, danas živi na drastično suženom području. Krivolov i uništavanje staništa sveli su armensku populaciju na najviše deset jedinki, prema procjenama.

Dvjesto država, stegnuti budžeti

Taj snimak stigao je u trenutku kada se Jerevan puni zvaničnicima, naučnicima i ekolozima iz cijelog svijeta. Gotovo 200 država okupilo se na COP17 kako bi pokušale spasiti sporazum koji bi trebao zaustaviti uništavanje prirode, a za to im je potreban dogovor o ubrzanju provedbe. Okolnosti nisu naklonjene: državni budžeti su stegnuti, a pažnju vlada odvlače sukobi, protesti i globalna energetska kriza.

Zaštita ugroženih vrsta jedan je od 23 cilja koje su vlade usvojile prije četiri godine i koje zasad teško ispunjavaju. Naučnici upozoravaju da divlje životinje nestaju brzinom daleko iznad prirodne, a dio njih ocjenjuje da je planeta već u masovnom izumiranju, pokrenutom prenaseljenošću i prekomjernom potrošnjom.

Na šta se fokusirati

Problem mnogih država nije samo manjak novca nego i neizvjesnost gdje ga uložiti, navodi dr. Kira Mileham, supredsjedavajuća partnerstva Reverse the Red, koje vladama pomaže u borbi protiv gubitka vrsta. Kada se unutar jednih granica nađu stotine ugroženih vrsta, pitanje prioriteta postaje ključno.

Na to pitanje odgovor nude Armenija i Kolumbija, koje su ove sedmice najavile Koaliciju za akciju za oporavak ugroženih vrsta (Cares). Savez vlada trebao bi državama pomoći da procijene gdje usmjeriti napore. Logika je jednostavna: nekim vrstama dovoljni su paralelni napori poput zaštite staništa, dok druge traže ciljane intervencije, od zaštite od bolesti do pomoći pri razmnožavanju kada je brojnost izrazito niska.

Koalicija će, prema Mileham, pomoći vladama da utvrde koje vrste već dobijaju pažnju nevladinih organizacija ili istraživačkih institucija, a koje su ostale zanemarene, i povezati ih sa stručnjacima. Ulogu sekretarijata preuzet će Reverse the Red, a na vladama ostaje da izrade planove i nađu sredstva. Do sada je savezu, radi razmjene najboljih praksi, pristupilo 17 država, uključujući Veliku Britaniju.

Pola milijarde i staro pitanje

Paralelno s tim, devet privatnih donatora i organizacija, među njima Re:wild Leonarda DiCaprija, obećalo je više od 500 miliona dolara u narednih pet godina za oporavak najugroženijih vrsta na svijetu. Novac je dobrodošao, ali otvara staro pitanje raspodjele: u finansiranju zaštite prirode i dalje dominiraju velike i upečatljive životinje poput leoparda, tigrova i slonova, koje privlače većinu sredstava.

„Odluke treba donositi na osnovu dostupnih naučnih informacija, a ne samo zato što su neke vrste slatke, što se, nažalost, upravo dešava", upozorava Benoit Guénard, vanredni profesor na Univerzitetu u Hong Kongu, koji je istraživao raspodjelu sredstava za zaštitu prirode.

Među konzervacionistima zato prevladava nada da će nova sredstva biti preciznije i ravnomjernije usmjerena, kako bi i gljive, alge i vodozemci dobili priliku za bar dio uspjeha kakav je dočekao perzijskog leoparda.