U najvećem vikinškom nalazu novčića u Norveškoj pronađen rijedak novčić kralja Olafa

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na Smithsonian Magazine→Arheolozi koji katalogiziraju takozvanu Mørstad hordu, najveće vikinško skladište novčića ikada pronađeno u Norveškoj, naišli su na otkriće koje je po važnosti prevazišlo samu veličinu nalaza. Riječ je o srebrnom novčiću izuzetno rijetke vrste, kovanom za vladavine Olafa II Haraldssona, norveškog kralja koji je kasnije postao svetac zaštitnik Norveške. Hordu su u aprilu u istočnoj Norveškoj otkrili detectoristi metala, a prema najnovijem brojanju ona sadrži oko 5.500 srebrnih novčića starih hiljadu godina — i broj i dalje raste, jer katalogizacija nije završena. "Počinjem misliti da bi horda uskoro mogla preći 6.000 novčića", rekao je Florent Audy, koji nadzire proces katalogizacije, u saopštenju muzeja. Otkriće koje je isprva prošlo nezapaženo Novčić je pronašla Anne Skogsfjord, arheologinja Muzeja kulturne historije Univerziteta u Oslu. Njegov značaj nije shvatila odmah, sve dok pažljivije nije pogledala natpis "ONLAF R+ NORMANORV", što znači "Olaf, kralj Norvežana", stoji u saopštenju muzeja. "Shvatila sam da smo pronašli nacionalno blago", rekla je Skogsfjord u saopštenju. Do sada su pronađena samo četiri novčića te vrste, od kojih je tek jedan nađen u Norveškoj — 1924. godine, prilikom restauracije crkvenih ruševina. Ukupno je pronađeno manje od 20 novčića kovanih za Olafa, a većina izvan Norveške. "To je kao traženje igle u plastu sijena. Tako ih je malo", izjavio je Jon Anders Risvaag, numizmatičar Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju, za Science Norway. Novčić kao politička poruka Na prednjoj strani novčića je Olafov poprsni prikaz s konusnom bojnom kacigom, uz takozvani golgotski krst na tri stepenika, inspirisan bizantijskim novcem. Druga strana prikazuje dvostruki krst i natpis koji znači "Moj vođa, moj gospodar". Istraživači ističu da dizajn odražava Olafove napore da učvrsti hrišćanstvo u Norveškoj. "To je kovanica pokrštavanja u velikom stilu", izjavio je Svein Gullbekk, numizmatičar Univerziteta u Oslo. "Vidimo kako je Olaf koristio novac da legitimise novu vjeru i da se ustoliči kao hrišćanski kralj evropskog formata. To je brendiranje." Budući da su za Olafove vladavine izdavana samo tri tipa novčića, kralj i njegov najuži krug vjerovatno su bili direktno uključeni u dizajn i proizvodnju. "Zamalo možemo zamisliti Olafa kako drži ovaj novčić u ruci", dodao je Gullbekk. Proizvodnja novca u Norveškoj nije zaista uzela maha sve dok Harald Hardrada nije došao na vlast 1045. godine. Za Olafa je kovanje novčića vjerovatno prije svega bila politička demonstracija moći. "To je neko ko daje sve od sebe i pokazuje da može raditi ono što rade ljudi u inostranstvu", izjavio je Risvaag za Science Norway. "To je demonstracija kraljevstva." Ovaj primjerak, međutim, vjerovatno je korišten i kao sredstvo plaćanja — na njemu su brojni mali rezovi načinjeni nožem, što je bio način provjere sadržaja srebra prilikom transakcija. Šta znamo o kralju Olafu Olaf je rođen oko 995. godine, a hrišćanstvo je upoznao kao mladić, učestvujući u vikinškim pohodima na Englesku i Francusku. Kršten je u Rouenu oko 1013. godine, a vladao je od 1015. do 1028. godine. Njegov vjerski zakonik iz 1024. godine smatra se osnivanjem Crkve u Norveškoj. Njegovi agresivni napori pokrštavanja izazvali su otpor, posebno u Trøndelagu i unutrašnjim krajevima istočne Norveške, navodi muzej. Olaf je poginuo 1030. godine, a kanonizovan je već 1031. Njegova popularnost naglo je porasla nakon smrti — crkve i svetišta u njegovu čast podizani su širom svijeta. Budući da su historijski izvori o njemu relativno rijetki, novootkriveni novčić nudi dragocjen uvid u njegov život i kraljevsku vlast. Istraživači procjenjuju da je novčić proizveden između 1024. i 1028. godine, pred kraj vikinškog doba, te da je zajedno s ostatkom Mørstad horde zakopan krajem 1040-ih. Rezovi na njemu upućuju na to da je u međuvremenu više puta mijenjao vlasnika. Muzej kulturne historije planira prikazati ga u nadolazećoj izložbi posvećenoj Mørstad hordi, što će biti prvi put da bilo koji dio tog nalazišta bude javno izložen.