U njemačkoj pećini pronađene minijaturne skulpture ptica stare 40.000 godina

U pećini Hohle Fels, smještenoj u jugozapadnoj Njemačkoj u regiji Švapska Jura, otkrivena su dva izuzetno sitna likovna djela stara oko 40.000 godina. Riječ je o skulpturama ptica izrezbarenim iz mamutove kosti, veličine jedva većeg nokta, koje su pronađene tokom iskopavanja 2025. godine.

Dvije ptice iz dubine sedimenta

Skulpture su ležale zakopane u prahistorijskom sloju, udaljene jedna od druge otprilike metar i pol. Jedna prikazuje pticu raširenih krila, no dijelovi tijela nedostaju. Druga je sačuvana u cijelosti i predstavlja pticu u ležećem položaju — moguće dok sjedi na jajima. Na obje su vidljivi fino obrađeni detalji poput očiju i perja.

Koji prikaz, koji autor?

Prema mišljenju stručnjaka, jedna od figurica vjerovatno prikazuje ptarmigana, vrstu iz porodice tetrijeba. Identitet druge nije utvrđen sa sigurnošću — mogla bi biti ista vrsta ili grabljivica. Istraživači smatraju da su nastale u istom periodu i da ih je možda oblikovao isti majstor.

Arheolog Nicholas Conard sa Univerziteta u Tübingenu naglašava da ove rezbarije ne teže apstrakciji, već donose niz preciznih anatomskih pojedinosti. Prema njegovim riječima, autor je pomno promatrao ptice i u kost urezao ono što je vidio, omogućavajući nam danas da razmišljamo o vrsti i ponašanju prikazane životinje.

Rekordno mala umjetnina ledenog doba

Skulptura raširenih krila najsitniji je umjetnički predmet iz tog razdoblja pronađen u čitavoj regiji. Ostala likovna djela iz ledenog doba u tom području uglavnom su duga između dva i deset centimetara. Obje figurice izložene su u Muzeju prahistorije u Blaubeurenu.

Hohle Fels pripada grupi od šest pećina u Švapskoj Juri koje su pod UNESCO-vom zaštitom. Iskopavanja koja traju od 1860-ih iznijela su na vidjelo predmete stare između 33.000 i 43.000 godina — životinjske figurice, rane muzičke instrumente, koštane flaute i čuvenu Venus iz Hohle Felsa, jedan od najstarijih figurativnih prikaza ljudskog tijela. Još jedna figurica ptice pronađena je na istom lokalitetu prije četvrt vijeka.

Zašto baš ptice?

Conard ističe zanimljivu pojavu: sada su u Hohle Felsu poznate tri skulpture ptica, dok susjedni lokaliteti sadrže isključivo prikaze drugih životinja. To navodi na zaključak da su različite zajednice u regiji razvijale vlastite umjetničke preferencije — stanovnici ove pećine očito su iz nekog razloga bili posebno zaokupljeni pticama.

Figurice pripadaju kulturnom sloju Aurignacien, povezanom s najranijim prisustvom modernih ljudi u Evropi. Conard smatra da ovakva umjetnička ostvarenja svjedoče o kognitivnim sposobnostima koje su ranim Homo sapiensima dale prednost u vrijeme kada su druge populacije, uključujući neandertalce, nestajale. Planira dalje istraživati tu pretpostavku analizom drevne DNK iz pećinskih sedimenata.

Kakvu su ulogu figurice imale u životima svojih tvoraca — zasad ostaje otvoreno pitanje. Istraživači razmatraju mogućnost da su bile lični talismani ili znakovi identiteta. Daniel Adler, paleolitski arheolog sa Univerziteta Connecticut koji nije sudjelovao u ovom istraživanju, pretpostavlja da su mogle označavati pripadnost određenoj skupini, jer su prema njemu nastale s jasnom namjenom koja prevazilazi estetski užitak.