Najnovije
Arheologija

U ormaru zapečaćenom skoro 2.000 godina u Pompejima pronađeni dječija ogrlica, parfem i novac

Arheolozi su u ruševinama Pompeja otvorili drveni ormar s ličnim predmetima stanovnika kuće u ulici Via dell'Abbondanza, među kojima se ističe dječija ogrlica s više od 20 privjesaka. Direktor parka Gabriel Zuchtriegel navodi da ostavljeni novac i lične stvari mogu upućivati na to da su vlasnici bje

U Uredništvo ALFA TV 30. oktobar 2026. u 18:26 · 3 min čitanja · 281 pregleda
U ormaru zapečaćenom skoro 2.000 godina u Pompejima pronađeni dječija ogrlica, parfem i novac
Ilustracija: AI / ALFA TV

Drveni ormar koji je u ruševinama Pompeja ostao zapečaćen gotovo dva milenija otkrio je arheolozima niz sitnih tragova svakodnevice u antičkom gradu. Pronađen je u jednoj od prostorija kuće u ulici Via dell'Abbondanza, nekada među najprometnijim u Pompejima, koje je 79. godine nove ere razorila erupcija Vezuva.

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian→

U ormaru su bili pinceta, mala staklena bočica za parfem, kadionica i bronzana lampa, zatim 38 bronzanih novčića, lonci za kuhanje i drvena kutija s olovnim tegovima. Ti predmeti upućuju na to da se neko od ukućana bavio trgovinom ili zanatom.

Ogrlica koja je zveckala

Najviše pažnje privukla je ogrlica s više od 20 malih privjesaka od različitih materijala, koji prikazuju nekoliko božanstava, među njima Besa i Merkura. Takav nakit, poznat kao crepundia, tradicionalno su nosila djeca. Privjesci su zveckali, pa su roditelji lakše pratili gdje je dijete, a mogli su poslužiti i za njegovu identifikaciju.

Direktor Arheološkog parka Pompeji Gabriel Zuchtriegel rekao je da je crepundia imala vrlo posebnu funkciju – podsjećala je na roditelje koji su možda živjeli daleko. Prema njegovim riječima, to je bilo tipično za društvo ljudi koji su se često selili, kretali širom Mediterana i nosili lične predmete sa sobom.

Zuchtriegel je dodao da činjenica da su novac i lični predmeti ostali u kući može ukazivati na to da su vlasnici morali pobjeći pred erupcijom u vrlo kratkom roku.

U skladišnom dijelu iste kuće arheolozi su u jednoj amfori pronašli i fragmentirane skelete dva miša.

Fasada iskopana 1912., sobe tek sada

Kuća se ranije dovodila u vezu s osobom po imenu Cornelius Maximus, na osnovu natpisa koji danas više nisu vidljivi. Njena fasada iskopana je još 1912. godine, ali stručnjaci tek sada, u okviru šireg projekta restauracije, istražuju pojedine prostorije.

Istovremeno traju i iskopavanja u Vili misterija u predgrađu Pompeja, također otkrivenoj početkom 20. stoljeća. Zuchtriegel je naveo da vila nikada nije u potpunosti iskopana i da tim želi završiti taj posao. Istakao je da se ne kopa u dijelu gdje su živjeli vlasnici i gdje se očekuju velike freske, nego u prostorijama za poslugu, u nadi da će se tako saznati više o svakodnevnom životu i ekonomiji ljudi koji su ostali u sjeni historije. Većina stanovnika Vile misterija, kako je rekao, bili su upravo sluge.

Niz ranijih otkrića

Iskopavanja u Pompejima redovno donose nova otkrića. U 2025. godini u kući u ulici Via di Nola, u bogatoj četvrti Regio IX, pronađen je veliki i raskošan kompleks termalnih kupatila, za koji se smatra da ga je vlasnik koristio kako bi zadivio imućne goste. U istoj četvrti 2023. godine otkrivena je kuća sa skučenom pekarom, u kojoj su, kako se vjeruje, porobljeni ljudi bili zatočeni i prisiljavani da proizvode hljeb.

Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)

Izvori:

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti