Najnovije
Petnaest godina bez Ibrišimovića

U Sarajevu obilježena godišnjica smrti Nedžada Ibrišimovića programom „Osluškivanje Vječnika“

Gazi Husrev-begova biblioteka i BH Radio 1 u Velikoj sali biblioteke organizirali su program posvećen književniku Nedžadu Ibrišimoviću, povodom 15. godišnjice njegove smrti, s arhivskim snimcima njegovog glasa, književnim osvrtima i muzikom.

U Uredništvo ALFA TV 14. oktobar 2026. u 22:20 · 2 min čitanja · 554 pregleda
U Sarajevu obilježena godišnjica smrti Nedžada Ibrišimovića programom „Osluškivanje Vječnika“
Foto: Gazi Husrev-begova biblioteka

Program „Osluškivanje Vječnika“ održan je danas u Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, u znak sjećanja na Nedžada Ibrišimovića, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, petnaest godina nakon njegove smrti.

Susret su zajedno organizirali Gazi Husrev-begova biblioteka i BHRT – BH Radio 1, a posebnost večeri bile su arhivske radijske snimke nastale prije više decenija, u kojima Ibrišimović govori o svom radu, književnosti i umjetnosti. Publika je tako mogla direktno čuti glas samog pisca.

Direktor biblioteke Dženan Handžić rekao je da je program zamišljen kao doprinos kulturi sjećanja i da su željeli savremenim čitateljima omogućiti drugačije iskustvo Ibrišimovićevog životnog i umjetničkog opusa, istakavši da zahvaljujući saradnji s BH Radiom 1 publika može čuti njegove riječi „iz njegovih usta“, što daje posebnu dimenziju razumijevanju onoga što je ostavio iza sebe.

O mjestu Ibrišimovića u književnoj historiji govorio je prof. dr. Sead Šemsović s Odsjeka za književnost naroda Bosne i Hercegovine. On je istakao da je Ibrišimović od 1960-ih pa do kraja života stvarao djela koja su ostavila snažan trag u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti, te da njegova pozicija pripada najvišem sloju narativnog, osobito romanesknog izraza, uz napomenu da pisac u djelima propituje vlastiti kulturni, nacionalni i vjerski identitet.

Šemsović je dodao da Ibrišimovićev značaj nije uvijek imao odgovarajuću recepciju u širem kulturnom prostoru bivše Jugoslavije, ali da njegovo mjesto danas smatra neupitnim. Po njegovim riječima, uz Mešu Selimovića, Skendera Kulenovića i Maka Dizdara, u prvoj četvorci najvećih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih pisaca zasigurno je i Nedžad Ibrišimović.

Nijaz Memić, novinar Radijskog i dokumentarnog programa BHRT-a, naglasio je vrijednost arhivskog materijala kao dijela oralne historije. Kazao je da je prezentiran materijal sniman prije 20, 30, pa i 40 godina, dok je pisac bio živ, i da je posebna vrijednost u tome što publika sada čuje njegove riječi izvan prvobitnog vremena i konteksta, ali s porukama koje i danas imaju značaj. Najavio je i nastavak predstavljanja zvučne arhivske građe posvećene drugim značajnim književnicima i kulturnim djelatnicima.

Program su upotpunili interpretacija odlomaka iz Ibrišimovićevih djela koju je izveo Benjamin Mušinović, te muzička izvedba Asima Zukića, dok je moderatorica bila Šahsena Đulović.

Nedžad Ibrišimović rođen je 20. oktobra 1940. godine, a preminuo 15. septembra 2011. godine, ostavivši iza sebe opus koji zauzima posebno mjesto u bosanskohercegovačkoj književnosti.

Slika: Gazi Husrev-begova biblioteka

Izvori:

  • Gazi Husrev-begova biblioteka — ghb.ba
  • Gazi Husrev-begova biblioteka

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti