U vikinškom grobu u Danskoj pronađeni komadi odjeće stari oko 1.300 godina

Na arheološkom lokalitetu Skonager, nedaleko od historijskog gradića Varde u jugozapadnom Jutlandu, pronađeni su ostaci odjeće stari otprilike 1.300 godina. Tkanina je otkrivena unutar groba iz vikinškog doba, u kojem su se nalazile i dvije ovalne broše — vrsta nakita koja se snažno povezuje sa ženskom nošnjom tog perioda.

Kako je objavila organizacija Archaeology West Jutland na svom Facebook profilu, tragovi tekstila bili su vidljivi i na prednjoj i na stražnjoj strani broša. Metal od kojeg su broše izrađene korodirao je tokom stoljeća i pritom oslobodio soli koje su nenamjerno konzervirale komade tkanine. Upravo položaj tekstila na brošama mogao bi pomoći istraživačima da utvrde jesu li fragmenti potjecali iz različitih slojeva odjeće, pa čak i kako su ti odjevni predmeti bili raspoređeni.

Iskopavanja na lokalitetu Skonager

Iskopavanja na ovom lokalitetu započela su 2024. godine i tada je otkriveno groblje na kojem su bili sahranjeni ljudi svih uzrasta, zajedno s grobnim prilozima poput željeznih noževa i staklenih perli. Očuvana odjeća iz vikinškog doba izuzetno je rijetka — kako navodi Nacionalni muzej Danske na svojoj web stranici, većina fizičkih dokaza svodi se na „male komade materijala sačuvane slučajnošću", a znanje o vikinškoj odjeći dopunjuju pisani izvori te prikazi na malim figurama i tapiserijama.

Stručne analize u toku

Kako bi se saznalo više o pronađenim fragmentima tkanine, arheolozi su angažovali stručnjakinju za tekstil Lise Ræder Knudsen. Ona će istražiti tehnike tkanja korištene za izradu materijala, kao i mogući uzorak na tkanini. Istraživači planiraju i radiokarbonsko datiranje kako bi preciznije utvrdili starost tekstila. Jedna od pronađenih broša pokazuje tragove popravke, što navodi na zaključak da bi mogla biti porodično naslijeđe znatno starije od samih tkanina.

Ulla Mannering i Charlotte Rimstad, istraživačice pri Nacionalnom muzeju Danske koje vode projekat „Textile Colors of the Viking Age", analizirat će uzorke kako bi identificirale eventualne tragove pigmenta. Kako piše Mannering u pregledu projekta: „Pigmentacija vune i upotreba boja vlakana u tekstilu metoda je stara koliko i sama tehnologija tkanja u Danskoj." Iako su arheološki dokazi o vikinškim bojama za tekstil fragmentarni, postojeći nalazi ukazuju da su i bojene tkanine i prirodno pigmentirana vuna bili dio skandinavske tekstilne kulture.

Vikinško doba i tekstilna proizvodnja

U Danskoj se vikinško doba obično datira između 800. i 1050. godine nove ere — period intenzivne skandinavske trgovine, migracija, pomorstva i ekspanzije širom Evrope i sjevernog Atlantika. Vikinške zajednice su se bavile i zemljoradnjom, stočarstvom, ribolovom te proizvodnjom tekstila i drugih dobara neophodnih za svakodnevni život. Odjeća se razlikovala prema spolu, uzrastu i ekonomskom statusu, a najveći dio bio je izrađen od vune i lana koje su tkale žene. Muškarci su obično nosili hlače i tunike, dok su žene višeg statusa nosile haljine preko donjeg rublja, pričvršćene ovalnim brošama.

Fragmenti sa Skonagera predstavljaju tek blijede tragove znatno šire tekstilne ekonomije. Na lokalitetu Søften, također u Jutlandu, arheolozi su nedavno otkrili veliko vikinško proizvodno središte za tekstil, datirano između 600. i 950. godine nove ere. Naselje je imalo prostor za preradu lana, a iskopavanja su iznijela na vidjelo i pršljene za vreteno i tegove za tkalačke stanove. Kako je arheologinja Michèle Hayeur Smith izjavila za Scientific American 2022. godine: „Tekstil i ono što su žene proizvodile bili su jednako ključni kao lov, gradnja kuća i borbe za vlast."