Uginulo više od 500 pingvina na Danger Islands: naučnici otkrili da ptičja gripa ipak nije krivac

Kada je martu 2024. brod s istraživačkim timom pristupio Danger Islands, smještenim uz Antarktičko poluostrvo, dr. Ralph Vanstreels dobro je znao šta bi mogao zateći: mnogo uginulih pingvina Adélie. Virus je u to vrijeme harao područjem, ostavljajući mrtve ptice za sobom. No, iako je procjena bila tačna kad je riječ o stradavanju ptica, krivac se pokazao drugačijim — virus nije bio uzrok.

Čim je brod pristao uz rampu na jednom od ostrva, istraživači su primijetili uzvisine u snijegu. „Je li svaka uzvisina stijena ili lešina? Morali smo prilično intenzivno pretraživati snijeg", ispričao je Vanstreels, veterinar za divlje životinje sa University of California, Davis, koji radi u Argentini. Samo na toj rampi, veličine otprilike kao pista aerodroma, tim je pronašao više od 537 lešina pingvina.

Danger Islands dom su dvije mega-kolonije pingvina, a istraživači procjenjuju da je uginulo hiljade jedinki pingvina Adélie i drugih vrsta ptica. Potpunu brojku, međutim, nisu mogli utvrditi jer je vrijeme za rad bilo ograničeno. „Ne možete tamo ostati dugo jer bi vas iceberg mogao zatvoriti put van", objasnio je Vanstreels, dodajući da slučaj, kako kaže, nosi šire pouke za praćenje širenja bolesti u svijetu.

Australija izgubila status posljednjeg kontinenta bez ptičje gripe

U junu ove godine visokopatogena ptičja gripa H5N1 stigla je i do kopnenog dijela Australije — posljednjeg kontinenta koji je izbjegao ovaj virus. Prema podacima Svjetskog informacionog sistema za zdravlje životinja, virus je od kraja 2021. odnio život skoro 300 miliona živine, bilo uginućem bilo preventivnim ubijanjem radi zaustavljanja širenja bolesti. Procjenjuje se da je ptičja gripa ubila i milione divljih životinja i morskih sisara, iako tačan broj nije moguće utvrditi.

Naučnici su se čudili što je Australija uspjela ostati bez ptičje gripe punih šest godina. Virus, međutim, nije stigao putem koji su očekivali. „Imamo mnogo migracija ptica između Australije i jugoistočne Azije, pa smo prve godine mislili da će odande virus doći", rekla je dr. Amandine Gamble, docentica na Kornel univerzitetu. Virus je stigao iz suprotnog smjera — iz Antarktika, vjerovatno preko ptica selica.

„Ovo je virus kojeg ne prenose avioni. Ovo je virus koji putuje kroz masovno uginuće za masovnim uginućem", izjavila je za NPR 2025. Michelle Wille, viša istraživačica na Centru za genomiku patogena Univerziteta u Melbournu.

„Virusno opterećenje je nisko"

Vanstreels je, naime, krenuo na put uvjeren da je krivac ptičja gripa, koja je u Antarktik stigla krajem 2023. i početkom 2024. godine. „Ekspedicija je u početku u potpunosti bila organizovana radi traženja ptičje gripe jer je to bila panika", objasnio je on, dodajući da je strah od nastavka globalnog panzootika — pandemije među životinjama — opravdan.

U više slojeva tople odjeće i zaštitne opreme — dvostruke rukavice, odijela, naočale i maske — tim je počeo uzimati uzorke s lešina pingvina. „Izgledali smo pomalo ukočeno dok smo hodali — gotovo kao pingvini — zbog sve te opreme", prisjetio se Vanstreels uz napomenu da su primjenjivali vrlo stroge biosigurnosne standarde.

Uzorke su donijeli u mini-laboratorij na brodu, a već uveče dobili su prve rezultate — no, ne one koje su očekivali. „Ptičja gripa ovdje ima, ali virusno opterećenje je nisko", rekao je Vanstreels. „To je bilo pomalo zbunjujuće."

Misteriju razriješila bakterijska bolest

Daljnja istraživanja kolega u Holandiji nekoliko mjeseci kasnije konačno su razriješila misteriju: pingvine je ubila bakterijska bolest — ptičja kolera. Bakterije su bile vidljive već pod mikroskopom. Rezultati su objavljeni u oktobru u časopisu Proceedings of the Royal Society B. Iako je bolest za pingvine opasna, ona nije velika prijetnja ljudima.