UN upozorava: emisije treba smanjiti za 18 posto do 2030. kako bi se ograničilo zagrijavanje

Svijet bi do 2030. godine trebao smanjiti emisije ugljenika za 18 posto, a do 2035. za 45 posto, kako bi postojala dobra šansa da porast temperature bude ograničen na 1,7 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, navodi Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (Unep) u izvještaju o "jazu u emisijama" između klimatskih ciljeva i stvarnih politika.

Čak i pri porastu od 1,7 stepeni, događaji poput rekordnih toplotnih talasa posljednjih mjeseci postali bi česti i uobičajeni, ali bi se moglo spriječiti da se drastično pogoršaju.

Iako je, prema Unepu, "prozor zatvoren" za zadržavanje porasta temperature na 1,5 stepeni, kako savjetuje nauka, ograničavanje prekoračenja tog cilja još je uvijek moguće. Izvršna direktorica Unepa Inger Andersen rekla je da je godinama postojala mogućnost da se ostane unutar granice od 1,5 stepeni uz "herkulski napor", ali da je sada jasno da on nije učinjen.

"Odgađali smo i sada kažemo da se ovaj prozor zatvorio", kazala je Andersen. Ipak, pozvala je zemlje da zadrže cilj od 1,5 stepeni, stožer Pariškog klimatskog sporazuma. "Možemo učiniti da prekoračenje bude što kraće. Nije vrijeme da bacimo peškir i odustanemo. Ovo je o tome kako da nađemo put nazad, što je brže moguće."

Emisije stale, ali ne i pale

Globalna emisija ugljenika u 2025. bila je približno na nivou prethodne godine, no analitičari Unepa oprezni su s tvrdnjom da je dostignut vrhunac ili plato, s obzirom na geopolitičke neizvjesnosti i povećanu zavisnost o fosilnim gorivima, uprkos snažnom rastu obnovljivih izvora energije.

Čak i ako se ispune sve nove obaveze koje su vlade preuzele na klimatskom samitu Cop30 u Brazilu prošlog novembra, temperature bi mogle porasti na 2,6 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, pokazuju projekcije Unepa. Ako se gledaju trenutne politike, porast bi iznosio 2,8 stepeni. Svakih pet godina emisija na sadašnjem nivou podiže prognozu globalnog zagrijavanja za 0,1 stepeni. Naučnici se također boje da što je prekoračenje od 1,5 stepeni veće, to je veća vjerovatnoća pokretanja "prekretnih tačaka" u klimatskom sistemu.

Prema analizi Unepa, obaveze o stakleničkim gasovima date prošle godine bile su upadljivo slabe, a za to su, kako se čini, utjecale i Sjedinjene Američke Države, drugi najveći emiter u svijetu nakon Kine, koje su se pod Donaldom Trumpom povukle iz Pariškog sporazuma i zaprijetile preokretanjem dugogodišnjeg trenda pada emisija.

Poruka proizvođačima fosilnih goriva

Bill Hare, direktor analitičkog centra Climate Analytics, kazao je da sve vlade imaju posao da obave, ali da je posebno vrijeme da veliki proizvođači fosilnih goriva poput SAD i Saudijske Arabije, koji proizvode 20 do 25 posto svjetskih fosilnih goriva, prestanu igrati politiku i suoče se s naučnom stvarnošću.

"Trenutno gledaju u vatru, poriču da gori i na nju sipaju još goriva, dok njihovi građani sve češće trpe nesnosnu vrućinu, šumske požare i druge posljedice", naveo je Hare.

Mohamed Adow, direktor centra Power Shift Africa, istakao je da su rješenja nadohvat ruke. "Solarna energija i energija vjetra rastu mnogo brže nego što je ko očekivao, a vlade i dalje ne odmiču od fosilnih goriva dovoljno brzo. Tehnologija juri naprijed, dok političko liderstvo kasni", rekao je on.

Nedostatak u obavezama zemalja trebao bi biti ispravljen mehanizmom Pariškog sporazuma nazvanim "globalni pregled", procjena ciljeva emisija zakazana za 2028. godinu. No, i to je dovedeno u pitanje — Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC) ove sedmice nije uspio dogovoriti rok za objavljivanje najnovijeg izvještaja prije globalnog pregleda, što bi onemogućilo vladama da svoj napredak procijene prema najnovijoj nauci.

Johan Rockström, direktor Instituta Potsdam za istraživanje klimatskih posljedica i jedan od vodećih svjetskih klimatologa, kazao je da nesuglasice oko vremena objave izvještaja IPCC-a ne smiju usporiti akciju vlada. "Ako se provedu sve trenutne nacionalne obaveze, projektuje se da će globalne emisije dostići oko 50 gigatona ekvivalenta ugljen-dioksida godišnje do 2035. godine, a trebale bi biti ispod 35 gigatona. Nauka je već jasna. Zatvaranje tog jaza je pitanje političke akcije, a ne nedostatka naučnih dokaza", rekao je on.

Jedan od načina koje je Unep naveo za brzo ograničavanje zagrijavanja bilo bi smanjenje metana, stakleničkog gasa 80 puta jačeg od ugljen-dioksida.