UNEP prvi put priznao: zagrijavanje će preći granicu od 1,5 stepeni

Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) u srijedu je prvi put službeno priznao da zadržavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5 stepeni Celzija u odnosu na predindustrijsko doba više nije ostvariv cilj. Umjesto toga, nova strategija usmjerena je na to da se period iznad te granice i iznos prekoračenja svedu na minimum, a da se do kraja stoljeća temperatura vrati ispod 1,5°C.

Prema izvještaju, to bi zahtijevalo snažno smanjenje emisija već sada, ali i uklanjanje stotina gigatona ugljen-dioksida iz atmosfere prije kraja stoljeća.

Granica praktično dostignuta

Granicu od 1,5°C kao cilj prihvatile su 2015. godine sve države svijeta osim dvije. Od tada se, kako se navodi, većina zemalja prema tom dogovoru odnosila kao prema nečemu čemu treba težiti, a ne kao prema obavezi, dok su Sjedinjene Američke Države, jedan od najvećih emitera, naizmjenično napuštale sporazum i vraćale mu se. Trumpova administracija je iz sporazuma izašla i drugi put.

Zavisno od toga koja se referentna vrijednost predindustrijskih temperatura i koja rekonstrukcija globalnih temperatura koristi, svijet je ili vrlo blizu granice od 1,5°C ili ju je već prešao. Aktuelni El Niño, koji se čini izuzetno snažnim, gotovo sigurno znači da će granica biti prekoračena bez obzira na odabranu evidenciju. UN se oslanja na temperature uprosječene tokom nekoliko decenija, pa prema toj metodologiji tehnički još nismo iznad granice, ali se, kako se ocjenjuje, vjerovatno nalazimo na početku perioda u kojem će ona biti prekoračena.

„Decenije nedovoljnog klimatskog djelovanja čine prekoračenje 1,5°C neizbježnim“, stoji u izvještaju, uz napomenu da hoće li ono biti privremeno „presudno zavisi od odluka koje se donose danas“.

Politike nisu usklađene s ciljevima

Pariski sporazum je predviđao da potpisnice postave ciljeve smanjenja emisija i postepeno ih pooštravaju kako sazrijevaju tehnologija i politički alati, a napredak bi se mjerio kroz takozvanu globalnu inventuru. Prema UNEP-u, malo je zemalja to zaista provelo. U izvještaju se navodi da se 2030. godina približava, a da države kolektivno još nisu uskladile svoje politike s dogovorenim ciljevima.

Nova analiza pokazuje da bi postojeće politike do kraja stoljeća dovele do zagrijavanja od 2,8°C iznad predindustrijskog nivoa. Čak i najambiciozniji ciljevi iz Pariskog sporazuma smanjili bi tu brojku za svega 0,2 stepena. Kada bi se uračunali i svi ciljevi neto nultih emisija koje su države postavile izvan pariskog okvira, zagrijavanje bi do kraja stoljeća iznosilo 2,1°C. U svim tim scenarijima temperature bi nastavile rasti i u narednom stoljeću.

Emisije su između 2024. i 2025. godine uglavnom ostale na istom nivou, uz naznaku blagog pada koji je u granicama statističke neizvjesnosti. Emisije iz sagorijevanja fosilnih goriva su pritom porasle, što je nadoknađeno boljim upravljanjem zemljištem. Za ostvarenje bilo kojeg značajnijeg cilja, emisije bi do sada već morale padati.

Svaki dodatni djelić stepena povećava rizik

UNEP u izvještaju upozorava da svaki dodatni djelić stepena i svaka dodatna godina zagrijavanja iznad 1,5°C povećavaju rizik od nepovratnih promjena, uključujući ledene pokrivače, ugljik u permafrostu, okeanske struje i koraljne sisteme, uz razorne posljedice po ljude.

Zadatak, kako se navodi, više nije samo zadržati zagrijavanje znatno ispod 2°C, nego svesti trajanje i veličinu prekoračenja na minimum i uspostaviti vjerodostojan put povratka na 1,5°C do kraja stoljeća.

Scenarij minimalnog prekoračenja

Scenarij koji UNEP iznosi daje 66 posto šanse da se zagrijavanje zadrži na najviše 1,8°C iznad predindustrijskog nivoa, te izjednačene šanse da se temperature do kraja stoljeća vrate ispod 1,5°C.

To bi zahtijevalo uklanjanje dijela emisija koje se trenutno ispuštaju u atmosferu. Za tehnologiju koja je još u povojima cilj djeluje ekstremno: 320 gigatona ugljen-dioksida trebalo bi izvući iz atmosfere do kraja stoljeća. To je, s druge strane, otprilike ekvivalent nešto više od pet godina sadašnjih emisija, raspoređen na više decenija.

Uz to bi bila potrebna i velika smanjenja emisija te napuštanje fosilnih goriva. Prema UNEP-ovom scenariju, upotreba uglja za proizvodnju električne energije smanjila bi se za 75 posto do 2035. godine, a do 2040. ugalj bi bio potpuno ukinut. Upotreba nafte i gasa morala bi se do 2040. smanjiti za 30, odnosno 35 posto, jer bi emisije stakleničkih gasova do 2040. morale pasti za 70 posto.

To ponovo ukazuje na nedostatnost sadašnjih klimatskih obaveza. UNEP je utvrdio da bi one do 2035. smanjile emisije za samo oko 12 posto. Drugim riječima, prema sadašnjim obavezama, 2035. godine emisije ugljen-dioksida bile bi za 16 gigatona veće od onih potrebnih za scenarij minimalnog prekoračenja.