Upotreba nuklearne energije do 2060. mogla bi porasti više nego trostruko

Nuklearna energija pred historijskim rastom

Upotreba nuklearne energije u svijetu do 2060. godine mogla bi narasti više od tri puta, izjavio je u petak direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija. Njegova procjena dio je godišnjeg izvještaja agencije.

Pojašnjavajući odakle dolazi taj rast potražnje, Grosi je naveo elektrifikaciju koja zahvata sve više sektora, podatkovne centre koji pokreću vještačku inteligenciju, kao i to da tehnološki giganti traže stabilne izvore struje bez visokih emisija ugljika. Brojne države, dodao je, atomsku energiju danas vide kao stub vlastite energetske sigurnosti — po značaju uporedivu s solarnom, a po sigurnosti povoljniju od mnogih drugih izvora.

Više od 400 reaktora u 30 zemalja

Što se trenutne situacije tiče, Grosi je podsjetio da je 2025. godine više od 400 reaktora u pogonu, raspoređenih u više od 30 zemalja, dalo desetinu sve ukupne svjetske proizvodnje električne energije, odnosno četvrtinu one s niskim emisijama ugljika.

Gradilišta novih reaktora trenutno se nalaze na više od 60 lokacija širom planeta, a buduće procjene razvoja atomskih kapaciteta značajno su korigirane naviše. dodatni podsticaj ulaganjima mogle bi dati i rastuće potrebe za strujom, prije svega zbog razvoja vještačke inteligencije i velikih podatkovnih centara.

Upozorenja o Iranu, Sjevernoj Koreji i Ukrajini

Van civilne upotrebe atomske energije, Grossi se osvrnuo i na sigurnosne izazove. Za Iran je kazao da je tehnički posao neophodan za diplomatski sporazum završen, te pozvao strane u pregovorima da ih nastave, uz ključnu ulogu IAEA-e u provjeri i nadzoru eventualno postignutog dogovora.

Sjeverna Koreja, čiji se nuklearni program odvija bez nadzora agencije, po Grosijevim riječima ilustruje šta se može desiti kada se rezolucije Vijeća sigurnosti UN ignorišu. Dirigovao je i na izvještaje da neke druge države razmatraju nabavku nuklearnog oružja.

Najviše pažnje posvetio je Ukrajini i elektrani Zaporožje, najvećoj takvoj u Evropi. Postrojenje, upozorio je, ostaje u nesigurnoj poziciji — struja s mreže često nestaje, zalihe dizela za rezervne generatore su ograničene, a vojne aktivnosti ugrožavaju i objekat i ljude koji u njemu rade. Zaštita nuklearnih postrojenja tokom oružanih sukoba, naglasio je, mora ostati prioriteta međunarodne zajednice jer su moguće posljedice katastrofalne.

Napredak u razjašnjavanju sirijiskih pitanja

Pozitivno je ocijenio i korake naprijed u razjašnjavanju nuklearnih aktivnosti Sirije, obavijenih neizvjesnošću gotovo dvije decenije. Taj napredak, kazao je, veže se uz saradnju s vladom privremenog predsjednika Ahmeda al-Šarea, koja je uslijedila nakon decembarskog (2024.) pada režima Bašara al-Asada.

Godišnji izvještaj IAEA-e, zaključno, ocrtava dva paralelna procesa: atom postaje sve važniji u pokrivanju globalnih energetskih potreba, dok istovremeno ostaju otvorena pitanja nuklearne sigurnosti, međunarodnog nadzora i širenja atomskog naoružanja.