Vikinški novčić iz doba kralja Olafa svetog pronađen u norveškom blagu: Mogao je proći kroz kraljevsku ruku

Među hiljadama srebrnih novčića iz velikog blaga otkrivenog u Norveškoj našao se i jedan izuzetno rijedak primjerak iz doba vladavine kralja Olafa Haraldssona, koji vladao od 1015. do 1028. godine i koji je kao sveti Olaf danas nacionalni svetac Norveške. Novčić nosi kraljevo ime i portret, a prema saopštenju Muzeja kulturne historije Univerziteta u Oslu riječ je o "nacionalnom blagu".

Manje od 20 poznatih primjeraka

Stručnjaci navode da je do sada otkriveno manje od 20 novčića kovanih za vrijeme Olafove vladavine. Novi primjerak nosi kraljev portret i krst, dok se na naličju nalazi još jedan krst.

"Ovdje imamo novčić s kraljevim portretom i krstom, s još jednim krstom na naličju. To je novčić kristijanizacije u velikom stilu", izjavio je Svein Gullbekk, stručnjak za novac Univerziteta u Oslu.

Olaf Haraldsson je, prema saopštenju, prvi put čuo o kršćanstvu kao mladić, učestvujući u vikinškim pohodima na Englesku i Francusku, a kršten je u francuskom Rouenu oko 1013. godine. Krunisan je 1015, a oko 1024. proglasio je kršćanstvo jedinom zakonitom vjerom u Norveškoj, navodi Univerzitet u Bergenu. Dijelom zemlje, posebno u regionu Trøndelag i na istoku, ljudi su ipak ostali vjerni nordijskim bogovima. Nedugo nakon smrti 1030. godine Olaf je proglašen svetim, a danas se smatra jednim od prvih kršćanskih kraljeva Norveške i prvim norveškim kraljem koji je kovao novac u svoje ime.

Kako je Gullbekk objasnio, kralj je novcem legitimirao novu vjeru i želio prikazati sebe kao kršćanskog vladara evropskog ranga. "To je brendiranje", kazao je.

Zamjena za identitet

Novčić je dio tzv. Mørstadskog blaga, otkrivenog u aprilu kod sjela Rena. Tada je procijenjeno da sadrži gotovo 3.000 srebrnih novčića i opisano je kao najveće ikada pronađeno u Norveškoj. Kasnija istraživanja pokazala su da brojka iznosi između 5.500 i više od 6.000 komada.

Anne Skogsfjord, istraživačica zadužena za katalogizaciju, isprva je mislila da je riječ o anglosaksonskom peniju. Tek nakon čitanja natpisa shvatila je da je novčić izkovan u Norveškoj pod Olafom.

"Vidjela sam da piše ONLAF R+ NORMANORV… Zar je moguće da držim novčić Olafa Haraldssona? I bilo je! Bio je to vrlo poseban trenutak", ispričala je Skogsfjord.

Novčić je kovan između oko 1024. i 1028. godine, pri kraju vikinškog doba, a u opticaju je bio 20 do 25 godina prije nego što je završio u blagu. Na obje strane ima brojne male zareze, uobičajen način provjere da li je novčić od čistog srebra, što upućuje na to da je služio i kao sredstvo plaćanja.

Gullbekk je dodao da je sam Haraldsson odlučivao kako će novčići izgledati i da je možda bio prisutan pri kovanju.

"Sasvim je moguće da je ovaj novčić iz Mørstada nekad držala kraljeva vlastita ruka", zaključio je on.