Virus Zapadnog Nila hara Balkanom: Pet žrtava u Sjevernoj Makedoniji, 13 u Grčkoj

Virus Zapadnog Nila ove sezone ozbiljno pogađa više zemalja jugoistočne Evrope, a posebno zabrinjavajuća situacija zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. U Sjevernoj Makedoniji potvrđen je peti smrtni slučaj povezan s ovim virusom, dok je ukupan broj evidentiranih infekcija porastao na najmanje 43. Velika većina slučajeva registrovana je tokom posljednje tri sedmice, a Klinika za infektivne bolesti u Skoplju gotovo svakodnevno prima nove pacijente.

Direktor Klinike za infektivne bolesti u Skoplju, Fadil Cana, potvrdio je da se hospitalizacije odvijaju gotovo na dnevnoj bazi. „Gotovo svaki dan neko bude hospitalizovan, a broj pacijenata na Klinici je oko 20", rekao je Cana. Peta žrtva virusa preminula je 22. augusta — riječ je o 73-godišnjem pacijentu iz Skoplja koji je imao tešku kliničku sliku i ozbiljna pridružena oboljenja. Među hospitalizovanim pacijentima dominiraju neuroinvazivni oblici bolesti, dok se nekoliko osoba nalazi u teškom stanju na intenzivnoj njezi.

Proglašena epidemija u više općina

Zbog naglog porasta broja zaraženih, zdravstvene vlasti su početkom augusta proglasile epidemiju u nekoliko općina na području Skoplja i okolnih naselja. Stanovnicima je preporučeno da uklanjaju stajaću vodu iz dvorišta, prazne bazene i druge posude u kojima se komarci mogu razmnožavati, te da prijavljuju pronađene uginule ptice, budući da upravo ptice predstavljaju prirodne domaćine ovog virusa. Istovremeno se u Skoplju i drugim pogođenim područjima provode opsežne akcije suzbijanja komaraca iz zraka i sa zemlje, posebno u blizini kanala za navodnjavanje, vodenih površina i potencijalnih legla.

Razmjere ovogodišnjeg širenja posebno su uočljive kada se uporede s ranijim godinama. Institut za javno zdravlje Sjeverne Makedonije naveo je da su od prvog evidentiranog slučaja 2011. do kraja 2025. godine u zemlji ukupno potvrđena samo 54 slučaja, uključujući pet smrtnih ishoda. Dakle, samo tokom ove sezone broj infekcija gotovo je dostigao ukupan broj slučajeva zabilježenih u čitavom prethodnom periodu od 14 godina.

Preko 600 slučajeva u Evropi

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u sedmičnom izvještaju sa stanjem do 21. augusta evidentirao je 625 lokalno stečenih slučajeva virusa Zapadnog Nila u 12 evropskih država. Najviše zaraženih zabilježeno je u Italiji sa 311 slučajeva, zatim u Grčkoj sa 157, Španiji sa 63 i Sjevernoj Makedoniji sa 37. ECDC je za Sjevernu Makedoniju naveo 37 lokalno stečenih infekcija, dok nacionalni podaci pokazuju najmanje 43, s obzirom na to da evropski podaci obično kasne za najnovijim nacionalnim izvještajima.

Grčke zdravstvene vlasti do 20. augusta prijavile su 157 slučajeva i čak 13 smrtnih ishoda, pri čemu je većina infekcija registrovana na širem području Atine. S druge strane, Hrvatska zasad ne bilježi potvrđene slučajeve ove sezone. Direktorica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije Dubravka Vuković izjavila je da tokom 2026. godine nije evidentiran nijedan slučaj, dok je prethodne godine bio zabilježen jedan neuroinvazivni slučaj. U Osijeku je ovog ljeta i broj komaraca manji nego prethodnih godina, što stručnjaci povezuju s dugotrajnijom sušom i manjim brojem poplavnih komaraca.

Kako se virus prenosi i koliko je opasan

Virus Zapadnog Nila najčešće se prenosi kada se komarac zarazi hraneći se krvlju zaražene ptice, a zatim ubodom prenese virus čovjeku ili drugoj životinji. Ptice predstavljaju glavni prirodni rezervoar virusa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, približno 80 posto zaraženih nema nikakve simptome. Oko 20 posto može razviti groznicu Zapadnog Nila, praćenu temperaturom, glavoboljom, umorom, bolovima u tijelu, mučninom i povraćanjem, a ponekad i osipom ili uvećanim limfnim čvorovima.

Teški oblik bolesti javlja se približno kod jedne od 150 zaraženih osoba. U tim slučajevima virus može zahvatiti centralni nervni sistem i izazvati encefalitis, meningitis ili druge neuroinvazivne komplikacije. Rizik od teške bolesti posebno je povećan kod starijih i imunokompromitovanih osoba. Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina niti specifičan antivirusni lijek protiv ovog virusa. Kod blažih slučajeva liječenje se zasniva na ublažavanju simptoma, dok teži oblici zahtijevaju bolničko liječenje i potpornu terapiju.

Preporuke za zaštitu

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje korištenje repelenata, nošenje odjeće koja pokriva veći dio kože i uklanjanje stajaće vode oko kuća i zgrada. Za razmnožavanje komaraca dovoljne su i vrlo male količine vode koje ostanu u kantama, teglama, posudama za zalijevanje ili drugim predmetima na balkonima i u dvorištima. WHO upozorava da više temperature i duža ljeta stvaraju povoljnije uslove za širenje komaraca i produžavaju sezonu u kojoj oni mogu prenositi virus. Ovogodišnja situacija u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj jasno pokazuje da je sezona virusa Zapadnog Nila u dijelu jugoistočne Evrope izuzetno ozbiljna.