Više od 181.000 ljudi rođenih u BiH živi u Austriji: Brojniji su samo doseljenici iz Njemačke
U Austriji je početkom 2026. godine živjelo 181.200 osoba rođenih u Bosni i Hercegovini, čime je BiH druga zemlja rođenja među doseljenicima u toj zemlji. Brojniji su samo doseljenici rođeni u Njemačkoj.
Bosna i Hercegovina druga je po brojnosti zemlja rođenja među doseljenicima u Austriji. Početkom 2026. godine u toj zemlji živjelo je 181.200 osoba rođenih u BiH, pokazuju podaci objavljeni u novoj brošuri Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), koja se temelji na statistikama Statistik Austria i Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS).
Brojniji su samo stanovnici rođeni u Njemačkoj, kojih u Austriji živi 275.500. Slijede osobe rođene u BiH, dok je stanovnika rođenih u Turskoj 166.600.
Broj ljudi rođenih u BiH koji žive u Austriji porastao je za 1.400 u odnosu na prošlu godinu, kada ih je, prema podacima Austrijskog javnog servisa (ORF), bilo 179.800. Statistika obuhvata sve stanovnike Austrije rođene u BiH, nezavisno od toga koje državljanstvo danas posjeduju, a mnogi od njih su u međuvremenu dobili austrijsko.
Od ukupnog broja stanovnika Austrije, njih 2,1 milion, odnosno 22,9 posto, rođeno je u inostranstvu. Taj udio veći je za 4,6 procentnih poena nego prije deset godina.
Najveći udio stanovnika rođenih izvan Austrije ima Beč, gdje ih je 841.900, odnosno 41,3 posto. Slijede Vorarlberg s 23,7 i Salcburg s 22,2 posto, dok je najmanji udio zabilježen u Burgenlandu, 13,9 posto. Prema pisanju ORF-a, osobe rođene u Njemačkoj, BiH i Turskoj među najbrojnijim su grupama doseljenika u gotovo svim austrijskim pokrajinama.
Doseljenici uglavnom biraju gradske sredine. Osim Beča, visok je njihov udio u Velsu, gdje iznosi 36,9 posto, te u Salcburgu i Insbruku, s po 36,2 posto. U bečkim okruzima Rudolfshajm-Finfhaus i Brigitenau stanovnici rođeni u inostranstvu već čine većinu.
Nezaposlenost stranaca 11 posto
Stopa zaposlenosti stranih državljana u Austriji prošle je godine iznosila 68,3 posto, dok je među austrijskim državljanima dostigla 76,2 posto. Nezaposlenost stranaca bila je 11 posto, gotovo dvostruko više nego među austrijskim državljanima, gdje je iznosila 6,1 posto. Najveća stopa nezaposlenosti stranaca zabilježena je u Beču i iznosila je 17,1 posto.
Žene rođene u državama nastalim raspadom Jugoslavije u prosjeku imaju 1,92 djeteta, dok je prosjek kod žena rođenih u Austriji 1,19. Najviše djece, u prosjeku 3,37, imaju žene rođene u Afganistanu, Siriji i Iraku.
U školskoj 2024/2025. godini 26 posto učenika u austrijskim školama imalo je maternji jezik koji nije njemački. U Beču je taj udio iznosio gotovo polovinu, odnosno 48,9 posto.
