Vlasnik kuće u dvorištu pronašao najveće vikinško blago od srebra ikada otkriveno u Danskoj

Ono što je trebalo biti nekoliko sati jednostavnog baštovanskog posla pretvorilo se u otkriće života za jednog anonimnog vlasnika kuće u danskoj općini Rebild. Dok je ovog proljeća uklanjao travu, kamenje i šljunak kako bi postavio novu terasu, naišao je na nešto što je proizvelo neobičan zvuk.

„Trebalo je da budu samo par sati teškog baštovanskog posla, ali ispostavilo se da je to najveće iznenađenje mog života", rekao je pronalazač u saopštenju.

Ispod površine dvorišta ležalo je više od 18,5 kilograma srebra starog oko 1.100 godina. Analiza je pokazala da se radi o najvećoj poznatoj riznici srebra iz doba Vikinga (793–1066) pronađenoj u Danskoj — gotovo tri puta većoj od prethodnog rekorda.

Stotine predmeta u glinenoj posudi i oko nje

Riznica broji oko 700 srebrnih predmeta: poluge, nakit, 47 cijelih kovanica i fragmenata kovanica, te mali Thorov čekić — predmet koji se u nordijskoj tradiciji tumačio kao znak zaštite i ukazivao na to da je vlasnik vjerovao u nordijski panteon bogova. Oko 320 predmeta bilo je pohranjeno u glinenoj posudi, dok su ostali ležali u okolnom tlu.

Na jednoj od srebrnih poluga urezane su rune. Natpis bi mogao glasiti „hutu", što prema stručnjacima možda predstavlja lično ime ili oznaku vlasnika.

Kovanice koje svjedoče o vezama sa svijetom

Među kovanicama su pronađena dva anglosaksonska srebrna penija kovana za vrijeme vladavine kralja Edvarda Starijeg (899–924), što ukazuje da riznica potiče iz nekog perioda u 10. vijeku. Uz anglosaksonske, pronađene su i islamske kovanice.

Torben Sarauw, upravitelj kulturnog nasljeđa u Muzejima Sjevernog Jutlanda, ističe da ova kombinacija potvrđuje snažne veze vikinške Danske s velikim dijelovima Evrope, ali i sa udaljenim istočnim regijama.

Srebro kao sistem vrijednosti

Sarauw objašnjava da riznica otkriva podatke o ekonomskim praksama vikinškog doba. Srebrne poluge i dio narukvica i fragmenata mogu se svrstati u specifične težinske grupe, što ukazuje da je zbirka predstavljala organizirano skladištenje bogatstva, a ne slučajan skup predmeta.

„Blago tako jasno pokazuje kako je srebro funkcionisalo kao bogatstvo i sredstvo plaćanja u vikinškom dobu. To je kao da ste pronašli sef iz vikinškog doba", rekao je Sarauw.

Ostaje nejasno zašto je riznica zakopana. Moguće je da je bila skrivena u blizini vikinškog naselja, uz put koji danas više ne postoji, ili na udaljenom, tajnom mjestu. Odgovor na to pitanje zahtijevao bi opsežna arheološka istraživanja, koja nisu moguća u izgrađenom području gdje je blago pronađeno. Riznica je sada predata na procjenu Nacionalnom muzeju Danske.