Vrane donose neke odluke dvostruko brže od ljudi i majmuna

Vrane mogu donositi pojedine odluke izuzetnom brzinom – ponekad i dvostruko brže od ljudi i majmuna, sugerira nova studija objavljena u četvrtak (22. oktobra) u časopisu Science. Jedan od autora istraživanja je Andreas Nieder, profesor fiziologije životinja i direktor Instituta za neurobiologiju na Univerzitetu u Tibingenu u Njemačkoj.

Eksperiment s tačkama na ekranu

Istraživači su dvije vrane glove (Corvus corone) naučili da rade vizuelni zadatak na ekranu osjetljivom na dodir. Ptice su posmatrale skupinu bijelih tačaka koje su se kretale po crnoj pozadini – dio njih lijevo ili desno, a dio nasumično. Zadatak je bio da odrede prevladavajući smjer kretanja i kljucnu odgovarajuću metu na ekranu, za šta su nagrađivane crvom.

Pokazalo se da ptice donose odluku u prosjeku za 235 milisekundi, odnosno manje od četvrtine sekunde. Tačnost je bila gotovo potpuna kada se većina tačaka kretala u istom smjeru. Ali i kada bi zajedno kretalo samo tri posto tačaka, obje ptice su tačno odgovarale u 50 posto slučajeva – značajno bolje od puke pogađanja. Ptice su pritom visoku tačnost održavale u svim rundama eksperimenta, što znači da nisu žrtvovale prosudbu radi brzine.

Sličan proces, drugačija grana evolucije

Da bi razumjeli kako ptice donose odluke tako brzo, naučnici su pratili aktivnost 248 neurona u području mozga poznatom kao nidopallium caudolaterale (NCL), koje je funkcionalno uporedivo s prefrontalnim korteksom kod ljudi i primata. Ptice nemaju slojevitu moždanu koru kao sisari, ali NCL obavlja slično napredne funkcije. Kod primata neuroni akumuliraju senzorne informacije, a njihova aktivnost raste dok ne dostigne kritični prag nakon kojeg mozak donosi odluku. Novi nalazi sugeriraju da vrane koriste uporediv proces, zaključili su istraživači.

Na osnovu neuronske aktivnosti tim je mogao predvidjeti izbor vrana već 70 milisekundi nakon pojave tačaka – oko 170 milisekundi prije nego što bi ptice kljucnule ekran. S obzirom na to da su se ptice i sisari evolutivno odvojili prije više od 310 miliona godina, Nieder smatra da je evolucija nezavisno razvila slična rješenja za isti računarski problem.

Kao moguće objašnjenje brzine Nieder je naveo zahtjeve ljeta: ptice se moraju kretati kroz trodimenzionalni prostor, izbjegavati prepreke i brzo reagovati na pokretne objekte, a i traženje hrane i lov plijena zahtijevaju brze i precizne odluke. „Veća implikacija je da mozak ne mora imati sisarski neokorteks da bi obavljao složene proračune", rekao je Nieder za Live Science.

Istraživanje nije direktno upoređivalo vrane s ljudima i majmunima u istom zadatku – zaključak o bržem odlučivanju počiva na ranijim studijama sličnih, samoreguliranih vizuelnih zadataka. Studija je, osim toga, obuhvatila samo dvije ptice, pa će biti potrebno dodatno istraživanje da se rezultati potvrde. Naučnici za sada ne znaju zašto vrane u ovoj vrsti odlučivanja nadmašuju primate.

Za Niedera brže odlučivanje kod vrana otvara šire pitanje o tome kako nauka definiše inteligenciju. „Umjesto da pretpostavljamo da je sisarski mozak plan za inteligentno ponašanje, možemo proučavati različite vrste kako bismo otkrili koja se računarska načela dijele među životinjama, a koja predstavljaju prilagodbe njihovim posebnim okruženjima", naveo je on.