Vršnjačko nasilje sve prisutnije, djeca ucjenjivana i lažnim eksplicitnim fotografijama

Vršnjačko nasilje među djecom i mladima sve je prisutnije, a osim fizičkog i psihičkog nasilja u školi, raste i nasilje putem društvenih mreža i digitalnih platformi, gdje djeca postaju žrtve anonimnih počinilaca, ucjena i različitih oblika seksualnog iskorištavanja, upozorila je predsjednica Udruženja "Novi put" iz Mostara Abida Pehlić.

Ona je za Fenu istakla da se nasilje ne događa samo među učenicima istih razreda i škola nego i putem interneta, gdje djeca često ne znaju ko se krije iza lažnih profila, zbog čega je prepoznavanje i prijavljivanje takvih slučajeva dodatno otežano.

Umjetna inteligencija kao sredstvo ucjene

Posebno zabrinjavajući trend, prema njenim riječima, jeste zloupotreba umjetne inteligencije za izradu eksplicitnih fotografija djece, koje se potom koriste za ucjenjivanje i prisiljavanje na slanje stvarnih fotografija.

"Sve je više slučajeva u kojima se djeci šalju lažne eksplicitne fotografije, uz prijetnje da će biti objavljene ukoliko ne pošalju svoje stvarne fotografije. Djeca, posebno mlađeg uzrasta, često pristanu na takve zahtjeve, nakon čega počinju ucjene i dodatno uznemiravanje", kazala je Pehlić.

Digitalno nasilje, dodala je, često se nastavlja i dugo nakon prvobitnog incidenta, jer uvredljive poruke, snimci i fotografije kruže među vršnjacima, ostavljajući dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje djece.

Najčešće žrtve djeca od 10 do 16 godina

Prema iskustvu Udruženja "Novi put", najčešće žrtve vršnjačkog nasilja su djeca u dobi od 10 do 16 godina, a među oblicima nasilja prevladava psihičko, dok je fizičko manje zastupljeno u slučajevima s kojima se susreću.

Pehlić upozorava da se nasilje najčešće odvija u grupama, kada se više djece okomi na jednog učenika, dok dio djece učestvuje u nasilju zbog pritiska vršnjaka i potrebe za pripadanjem grupi.

"Imamo djecu koja zapravo ne žele učestvovati u nasilju nad drugom djecom, ali se ne mogu oduprijeti vršnjačkom pritisku i želji da budu dio grupe. I s takvom djecom potrebno je raditi kako bi naučila zauzeti stav i ne pristajati na nasilje", naglasila je.

Kao posebno ranjivu grupu izdvojila je djecu bez odgovarajuće porodične podrške, djecu bez roditeljskog staranja te onu iz porodica slabijeg imovinskog stanja, koja često postaju mete vršnjaka koji ih doživljavaju kao slabije i nezaštićene.

Znakovi na koje roditelji trebaju paziti

Posljedice nasilja, upozorila je, ne moraju se odmah primijetiti, a uključuju povlačenje u sebe, nesanicu, strah od susreta s vršnjacima, nervozu i gubitak samopouzdanja.

Roditelji, ističe Pehlić, trebaju obratiti pažnju na promjene u ponašanju djece, poput izbjegavanja odlaska u školu, povlačenja u sobu, slabijeg školskog uspjeha, uznemirenosti i izbjegavanja druženja.

Djeca, naglasila je, svaki oblik nasilja trebaju odmah prijaviti roditeljima, nastavnicima, trenerima ili drugim osobama kojima vjeruju, ne upuštati se u rasprave s anonimnim počiniocima i ne slati fotografije koje bi kasnije mogle biti zloupotrijebljene.

"Najgore je što djeca mogu pomisliti da im niko ne može pomoći. Moraju znati da vrijede, da imaju svoje dostojanstvo i samopoštovanje te da nikome ne trebaju dozvoliti da ih maltretira. Svaki oblik nasilja treba odmah prijaviti", poručila je Pehlić.

Gdje potražiti besplatnu pomoć

Tokom ove godine, navodi Pehlić, Udruženje "Novi put" zabilježilo je više od 500 poziva na liniju za pomoć, podršku i upućivanje, a građani se najčešće javljaju zbog nasilja u porodici, digitalnog nasilja i nasilja među djecom.

Sve usluge Udruženja su besplatne, a žrtvama se, nakon početnog razgovora i procjene potreba, pruža individualna psihosocijalna i psihoterapijska podrška. Stručni tim čine psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i certificirani psihoterapeuti, a pomoć se pruža kroz savjetovalište u Mostaru, mobilne timove koji djeluju u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu te online savjetovanje, pokrenuto zbog velikog broja osoba koje nemaju pristup odgovarajućim uslugama u svojim sredinama.

Pehlić je istakla da Udruženje ostvaruje dobru saradnju sa školama i nadležnim institucijama u oba kantona, koje često i same upućuju djecu na programe podrške. Građani kojima je potrebna pomoć mogu se obratiti Udruženju pozivom na SOS telefon 060 315 5663.

Osim pružanja pomoći žrtvama, smatra Pehlić, posebno je važno ulagati u prevenciju, edukaciju i razvijanje empatije kod djece od najranije dobi.

"Kao društvo moramo promovirati nultu stopu tolerancije na nasilje. Djecu odmalena trebamo učiti da se ne smiju udarati ni životinje ni druga djeca, razvijati njihovu empatiju i vlastitim primjerom pokazati da nasilje nije prihvatljivo. Djeca često preuzimaju obrasce ponašanja kojima svjedoče u porodici i svojoj okolini", zaključila je Pehlić.