Zašto se žene češće smrzavaju: testosteron može biti ključ razlike u osjetu temperature

Poznata je pojava da žene lakše osjećaju hladnoću i više vole toplije okruženje od muškaraca, a sličan trend postoji i kod ženki drugih životinjskih vrsta. Nova studija, objavljena 28. oktobra u časopisu Journal of Physiology, daje naznake o biološkom mehanizmu koji stoji iza te razlike — a jednu od ključnih uloga, čini se, ima testosteron.

Kožni senzori odlučuju gdje ćemo boraviti

Koža sadrži proteine u završecima živaca koji se aktiviraju na toplotu ili hladnoću. Kada se aktiviraju, ti proteini propuštaju nabijene jone u senzorne nervne ćelije, koje zatim šalju električne signale mozgu, objasnio je dr Michael Caterina, naučnik sa Johns Hopkins University koji nije učestvovao u istraživanju.

Istraživači su postavili eksperiment sa 30 mužjaka i 27 ženki miševa koje su stavili na dvije susjedne ploče različitih temperatura — jedna je bila stalna, na 33 stepena Celzijusa, a druga je varirala između nižih i viših vrijednosti. Kamera je pratila koliko vremena svaka životinja provodi na kojoj ploči. Obje grupe su duže boravile na ploči od 33 stepena kada je druga bila hladnija, ali uz ploču od 38 stepeni ženke su provele znatno više vremena od mužjaka. Prosječna preferirana temperatura površine iznosila je oko 32 stepena za mužjake i 36 stepeni za ženke.

Kako je naveo koautor studije Peter McNaughton, farmakolog s King's College London koji proučava bol i osjet temperature, kavez je bio potpuno otvoren odozgo, pa temperatura zraka nije mogla uticati na miševe — preferenciju su pokretali isključivo senzori u koži. Tim je izmjerio i unutrašnju i kožnu temperaturu životinja i potvrdio da između spolova u tom pogledu nema značajnih razlika.

Šta se dogodi kada se senzori isključe

Kada su naučnici genetski uklonili protein za detekciju topline, kod mužjaka je oslabilo izbjegavanje toplije ploče, a njihova preferirana temperatura porasla je na oko 35 stepeni, bliže onoj ženki. Kod ženki ta intervencija nije imala značajan efekat. Kada je eliminisan ili blokiran protein za detekciju hladnoće, miševi oba spola slabije su izbjegavali hladne ploče. Ženke su tada manje vremena provodile i na toplim pločama, dok se preferencija mužjaka nije promijenila.

Ključni nalaz tiče se hormona. Mužjaci kojima je dat lijek koji blokira proizvodnju testosterona počeli su, nekoliko sedmica nakon tretmana, duže boraviti na ploči od 38 stepeni od mužjaka s normalnim nivoom tog hormona. Ženke kojima je dat testosteron izgubile su sklonost prema toplijim temperaturama. Međutim, davanje mužjacima ženskih hormona, uključujući oblike estrogena i progesterona, nije uticalo na njihove temperaturne preferencije, a ni blokiranje tih hormona kod ženki nije imalo efekta.

"Čini se da je testosteron zaista najvažniji faktor", rekao je McNaughton. Promjene su, međutim, bile samo djelimične — testosteron nije u potpunosti poništio razlike između spolova. "Dakle, postoji još nešto što nismo uspjeli identifikovati", dodao je. Tačan mehanizam kojim testosteron utiče na senzorske proteine nije jasan. Budući da se efekat dogodio tek nakon nekoliko sedmica, istraživači sugeriraju da hormon ne djeluje direktno na proteine za osjet temperature, već vjerovatno indirektno, utičući na aktivnost gena — što bi, međutim, trebalo potvrditi daljim studijama.

Zašto je ovo važno

McNaughton je priznao da bi se nalaz mogao shvatiti kao beznačajna zanimljivost, ali je za Live Science istakao da ima praktične posljedice — između ostalog pri dizajnu zgrada i prostora prilagođenih ljudima. Caterina je dodao da su ženke nešto osjetljivije na aktivaciju receptora za hladnoću, a nešto manje na aktivaciju receptora za toplotu, iako su temperaturni senzori u neuronima kod oba spola miševa radili identično.

Iako istraživači nisu proveli testove na ljudima, McNaughton je napomenuo da isti senzorski proteini postoje i kod ljudi i da studije na ljudima sugeriraju da se ponašaju na sličan način. Caterina je istakao da ovo istraživanje pruža vrijedne informacije za razumijevanje rada proteina odgovornih za osjet temperature, a razumijevanje tih mehanizama moglo bi biti korisno i za proučavanje stanja poput neuropatskog bola.