Zmije iz jugoistočne Azije bježe od grabežljivaca kotrljanjem brzinom od 3,69 metara u sekundi

Umjesto puzanja, patuljaste šašike iz jugoistočne Azije prilikom bijega od grabežljivaca savijaju tijelo i kotrljaju se velikom brzinom. Novo istraživanje objavljeno 19. oktobra u časopisu Current Biology otkrilo je kako im to polazi za rukom.

U pitanju su patuljaste šašike (rod Pseudorabdion), tajnovite, često noćne zmije koje žive širom jugoistočne Azije, gdje su plijen ptica i drugih zmija. Iako se obično kriju ispod lišća i drugih prirodnih predmeta, ljudi su povremeno primjećivali njihova spektakularna kotrljanja.

Ponašanje je prvi put formalno dokumentovano 2023. godine kod vrste P. longiceps, koju su istraživači posmatrali u sjeverozapadnoj Maleziji 2019. godine. Tim Yosuke Kojime, prvog autora nove studije i predavača na biološkom odsjeku tokijskog univerziteta Toho u Japanu, nezavisno je počeo posmatrati isto ponašanje u isto vrijeme u malezijskoj državi Sarawak na Borneu.

„Nikada ranije nisam vidio nešto slično i odmah sam želio saznati više o tome", izjavio je Kojima za Live Science.

U novoj studiji istraživači su između 2019. i 2022. godine iz više uglova snimili kotrljanje triju vrsta patuljastih šašika — P. saravacense, P. collaris i P. longiceps. Proučavali su i tri zmije iz roda Calamaria, koje se tako ne kotrljaju. Kojima je kazao da njihova studija nadograđuje istraživanje iz 2023. godine tako što kvantifikuje pokrete tokom kotrljanja, potvrđuje ukupni obrazac kretanja koji je to istraživanje opisalo i otkriva dodatne detalje, uključujući i to kako zmije stabilizuju glavu.

Analiza je pokazala da zmije prilikom kotrljanja drže glavu u relativno fiksnom položaju dok rotiraju ostatak tijela. Tako dostižu brzinu od 3,69 metara u sekundi, što je znatno brže od puzanja.

„Kotrljanje im omogućava vrlo brz bijeg od opasnosti", rekao je Kojima. „U našoj studiji maksimalna brzina kretanja naprijed tokom kotrljanja bila je u prosjeku četiri puta veća od normalnog puzanja."

Kontrola nad kretanjem

Kotrljanje nije jedinstveno u prirodi — od opasnosti se otkotrljavaju i neki pustinjski pauci te gusjenice moljca Pleurotya ruralis. Zmije su, međutim, posebne po tome što, kako se čini, imaju dobru kontrolu nad kotrljanjem. Rotacija obično destabilizuje glavu i ometa čulno vođeno prilagođavanje, posebno pri visokim brzinama, navode autori studije. Tehnika zmija da glavu drže relativno mirnom i često podignutom od tla vjerovatno neutrališe taj destabilizujući efekat.

Istraživači su utvrdili i da se zmije mogu kretati relativno pravolinijski — slobodno su se kretale po „stazi" širokoj samo 20 centimetara. Kotrljanje su često završavale zaronom ispod obližnjih predmeta, što upućuje na to da ostaju svjesne okoline.

Prema riječima istraživača, kotrljanje je bihevioralna inovacija koja zmijama omogućava da prevaziđu fizička ograničenja i izvedu pokret koji bi im inače bio nemoguć. „Bihevioralna inovacija može dovesti do iznenađujućih novih sposobnosti koje ne bismo očekivali samo na osnovu izgleda životinje", kazao je Kojima.

Naučnici pretpostavljaju da bi neobično ponašanje moglo iznenaditi i zbuniti grabežljivce, uz što je i brz način bijega. Autori studije iz 2023. godine postavili su i hipotezu da kotrljanje ostavlja isprekidan trag mirisa, što može otežati lov kraljevskih kobra (rod Ophiophagus), koje plijen lociraju pomoću mirisnih tragova, na patuljaste šašike.