Zvijezde na Van Goghovoj „Zvjezdanoj noći“ možda otkrivaju kada je slika zapravo nastala

Raspored nebeskih tijela na jednoj od najpoznatijih slika na svijetu, „Zvjezdanoj noći“ Vincenta van Gogha, možda nije samo plod umjetničke mašte. Tim istraživača iz Južne Koreje tvrdi da Mjesec, Venera i skupina zvijezda u središtu platna odgovaraju nebu kakvo se nad Saint-Rémyjem u južnoj Francuskoj moglo vidjeti pred zoru oko 22. jula 1889. godine.

Istraživanje je vodio Elijah Jeong-hyun Kim, doktorand na Školi za svemirska istraživanja Univerziteta Kyung Hee i direktor južnokorejskog proizvođača teleskopa SLLAB. Njegovu pažnju privukao je poznati uzorak blizu središta slike: zvijezde raspoređene u obliku slova V, nalik na skup Hijade u sazviježđu Bika. Ranija tumačenja povezivala su te zvijezde sa sazviježđem Ovna, ali pitanje nikada nije bilo konačno riješeno.

Problem s Mjesecom

Slika se tradicionalno datira u juni 1889. godine, kada je Van Gogh boravio u azilu u Saint-Rémyju. U pismu bratu Theu opisao je kako je iz svoje sobe prije izlaska sunca gledao jutarnju zvijezdu nad poljima i primijetio koliko je velika izgledala. Prema njujorškom Muzeju moderne umjetnosti, pogled s prozora bio je inspiracija za sliku, dok je selo preuzeto iz drugih pogleda, a čempres je primaknut bliže. Muzej svijetlu tačku lijevo od centra identificira kao Veneru.

Upravo Mjesec, međutim, stvara nesklad s junskim datumom. Sredinom tog mjeseca Mjesec je bio više nego polovično osvijetljen, dok je na slici naslikan kao tanak srp. Kim je za ScienceAlert istaknuo da je najjači dokaz samo nebo, jer Mjesec u fazi oko 18. juna ne odgovara uskom srpu na platnu.

Kako su istraživači radili

Da bi utvrdili koliko je usko Van Gogh kadrirao prizore, članovi tima su tokom dva terenska putovanja u Francusku 2019. godine fotografisali mjesta koja je slikar crtao i slikao. Upoređivanjem zgrada, mostova i pejzažnih obilježja s njegovim radovima procijenili su širinu njegovog vidnog polja.

Metodu su prvo testirali na dvije noćne scene iz Arlesa iz 1888. godine. Na slici „Terasa kafića noću“ pronašli su moguću podudarnost s tri sjajne zvijezde Ljetnog trougla.

Za „Zvjezdanu noć“ primijenili su okvir izveden iz ranijeg crteža seoskog pejzaža na kompjuterske rekonstrukcije neba iz 1889. godine. Među junskim i julskim zorama kada se Mjesec nalazio iznad Venere, kao na slici, oba tijela su se unutar rekonstruisanog okvira našla 23. juna te 22. i 23. jula. Oko 22. jula i Hijade su bile u središtu kadra, što je dalo najbliže poklapanje sa slikom.

Istraživači su zatim izmjerili međusobne položaje pet središnjih zvijezda na platnu. Matematički postupak koji uzorke rotira, pomjera i proporcionalno mijenja njihovu veličinu pokazao je blisku podudarnost s Hijadama. Za tih pet tačaka svako drugo uparivanje sa zvijezdama Hijada davalo je lošiji rezultat, a poklapanje je bilo još bliže na Van Goghovom kasnijem crtežu perom rađenom prema slici. I nagib skupine zvijezda u odnosu na horizont slagao se s rekonstruisanim nebom.

Šta to znači za datiranje slike

Julsko tumačenje otvara pitanja o ustaljenoj hronologiji. Van Gogh je u pismu od 18. juna spomenuo novu studiju zvjezdanog neba, ali istraživači smatraju da to ne dokazuje da je sliku tada i završio. Po njihovom mišljenju, mogao je početi raditi u junu i nastaviti u julu. Također navode da je epizoda bolesti, koja se obično smješta u sredinu jula, mogla početi kasnije, što bi mu ostavilo mogućnost da posmatra nebo oko 22. jula. Pisma i historijski meteorološki zapisi podržavaju takvo tumačenje, ali ne postoje medicinske bilješke iz tog vremena koje bi pokazale kada je bolest počela.

Autori su oprezni i naglašavaju da astronomsko poređenje funkcioniše samo kada se više tragova poklopi. I druge zvjezdane skupine dale su geometrijski bliske rezultate, pa sam oblik ne može identificirati naslikane zvijezde. Tumačenje s Hijadama podupiru relativni položaji zvijezda, raspored Mjeseca i Venere te način na koji se sva tri elementa zajedno uklapaju u rekonstruisani okvir.

„Naša studija pokazuje da nebo na slici, i po posmatranju i po obliku, odgovara stvarnom nebu pred zoru oko 22. jula. To samo po sebi ne određuje da je slika završena jednog konkretnog dana“, objasnio je Kim. „Vjerujem da je Vincent na jednom platnu spojio nebo više dana prije i poslije 22. jula.“

Istraživači smatraju da bi njihov pristup mogao pomoći historičarima umjetnosti da iznova razmotre kako je slika nastajala, a slična poređenja mogla bi se primijeniti i na nebo prikazano na drugim historijskim noćnim slikama.