Američki farmeri pšenice između suše, skupog goriva i geopolitičkih previranja

Cijene pšenice tipa za hljeb porasle su 39 posto, a to bi, čini se, trebalo ići na ruku farmerima poput Merrilla Nielsena, koji obrađuje farmu od 2.500 akara (1.010 hektara) u Kansasu. No on nije uvjeren da će više cijene zaista popraviti njegov posao. Dizel koji mu treba za traktor košta rekordno skupo, a neredovito vrijeme koštalo ga je cijelog proizvoda pšenice u proljeće, dok je suha zavela jug Velikih nizina.

„Ne planiramo sijati više pšenice nego što bismo inače, a možda nećemo posijati ni toliko. Ne znam. Zaista ćemo morati vidjeti šta će nam vrijeme donijeti“, izjavio je Nielsen.

Vrijeme i geopolitika pritišću tržište

Kombinacija visokih troškova, lošeg vremena i geopolitike ostavlja američke poljoprivrednike u neizvjesnoj sezoni, a rizik da osjete posljedice nose i potrošači — od mlinara i pekara do restorana i kupaca u trgovinama.

Suhe su ovog ljeta prorijedile prinose u SAD-u i Evropi, a prognoze o mogućem „super“ El Niñu ove godine upućuju na zabrinjavajuće signale za pšenične useve, kazao je Joao Lampreia, tržišni strateg iz lisabonske kompanije Freedom24. Ta pojava, koju pojačava klimatska kriza, ugrožava poljoprivredu na južnoj polulopti.

Zalihe pšenice u ključnim izvozničkim zemljama, prema procjenama stručnjaka, na drugom su najnižem nivou ikad zabilježenom. Australija je, zbog očekivane suše i poskupljenog đubriva, sijala 12 posto manje pšenice.

Ipak, postoji i dobra vijest: El Niño jugu Velikih nizina može donijeti više padavina u jesen i proljeće. Za posljednjeg velikog El Niña 2015. i 2016. godine SAD su ostvarile rekordan prinos ozime pšenice, podsjetio je Mark Welch, ekonomist koji istražuje tržište žitarica na Texas A&M University.

Ruski napadi na luke dižu cijene

Čak i da se vremenski uticaji pokažu boljim nego što se očekuje, ruski napadi na lukobranke objekte na Crnom moru, kroz koje prolazi trećina svjetske trgovine pšenicom, narušili su isporuke žita. Farmeri s Crnog mora, među rijetkim svjetskim izvoznicima s izdašnim rodom, završili su berbu neposredno prije napada, ali zbog sukoba zalihe su gotovo nedostupne, što je podiglo cijene, naveo je Welch.

Ako farmeri i otpremnici pronađu alternativne rute, cijene bi se mogle donekle vratiti. Po optimističnoj procjeni Lampreie, na tržište bi tako moglo stići 35 do 50 posto te pšenice, ali sporije i skuplje.

Dan Basse, predsjednik kompanije za istraživanje poljoprivrednih tržišta AgResource, zabrinut je da bi oštećeni usevi i geopolitički uticaj na izvoz mogli dodatno podići globalne cijene hrane. Indeks cijena hrane organizacije FAO Ujedinjenih nacija, koji prati košaricu široko trgovanih prehrambenih sirovina, u augustu je bio viši za 2,5 posto u odnosu na godinu ranije.

„Skok cijena pšenice ima pipce koji sežu daleko izvan rata između Ukrajinaca i Rusa. Svijetu treba više posijanih površina svake žitarice. Sve se to odražava na više cijene žita i hrane u svijetu“, rekao je Basse.

Struktualni pad u SAD-u

U bliskoj budućnosti očekuje se da američki farmeri pomogne u nadoknadi manjka. Basse procjenjuje da će prošle zime posijana površina pod pšenicom ove zime biti oko 10 posto veća nego prošle godine, jer proizvođači žele iskoristiti više cijene. No, oboren površina pšenice u SAD-u na najnižim je nivoima još od 1877. godine, pošto je farmerima isplativije saditi kukuruz i soju. Jedna godina visokih cijena teško će preokrenuti taj strukturalni pad.

„Ako prinos nije prosječan ili bolji, cijena pokrivanja troškova vrlo brzo postaje previsoka“, upozorio je Welch.

Nejasno je i koliko će vrijeme dalje uticati na berbe. Vance Ehmke, prodavač pšeničnog sjemena iz jugozapadnog Kansasa, kaže da je ove godine zaposlen zbog većeg broja poziva za sjeme, no tlo na jugu Velikih nizina trenutno je presuho da bi sjeme klijalo i ničilo.

„Ako pšenica nikne, imate 90 do 95 posto šansi da nešto požanjete. Ali ako ni ne nikne...“, zaključio je Ehmke.