Cijene goriva i protesti pritišću predsjednika Kasta, podrška pala na 24 posto

Nakon samo osam mjeseci na vlasti, čileanski predsjednik José Antonio Kast nalazi se u odbrambenom položaju. Rastuće cijene goriva izazvale su štrajkove u transportu i proteste širom zemlje, a podrška ultrakonzervativnom predsjedniku u anketama pala je na 24 posto.

Kast je na predsjedničke izbore u decembru 2025. izišao izbjegavajući svako spominjanje svojih oštrih stavova o društvenim pitanjima, reproduktivnim pravima i socijalnoj politici, fokusirajući kampanju na dvije teme koje su dominirale medijima — ilegalnu imigraciju i javnu bezbjednost. Umjesto napretka na tim pitanjima, vlada je posrtala, a rastući troškovi života, kao i drugdje u svijetu, teško su je pogodili.

Bijes zbog smanjenja kazni

Dio novog bijesa potiče iz prošlomjesečnog otkrića da je Kastova vlada dekretima smanjila kazne 56 zatvorenika osuđenih za djela u rasponu od silovanja djece do kršenja ljudskih prava iz doba diktature. Kast je priznao da je riječ o „grešci", ali je ipak stao iza podsekretara koji je dekrete potpisao.

Na maršu u Santiagu u petak navečer 30-godišnji arhitekta Simón Echavarría rekao je da plate u Čileu iznose možda 20 posto evropskih, uz podjednake troškove života. „Protestiramo protiv mjera koje su nas vratile unazad po pitanju životne sredine, ljudskih prava, pa i smanjenja kaznica za pedofile — provode stvari koje niko nije tražio", izjavio je on.

Iza njega, naoružana policija blokirala je ulice i vodenim topovima raspršivala demonstrante koji su skandirali i mahali zastavama na trgu.

Poskupljenje goriva i štrajk kamiondžija

U osnovi mnogo ozbiljnijih poteza koje je Kast povukao u prvoj godini mandata ključi nezadovoljstvo zbog troškova života. U julu njegova vlada odlučila je ne primijeniti instrument zaštite od inflacije kojim raspolaže čileanska država, a koji bi ublažio rast cijena goriva izazvan ratom SAD-a i Izraela s Iranom. Cijene su preko noći skočile, vozači su stajali u dugim redovima na benzinskim pumpama prije nego što je poskupljenje stupilo na snagu, a potom su uslijedili protesti.

Ove sedmice moćni čileanski sindikati kamiondžija blokirali su dva glavna autoputa kako bi prisilili vladu da riješi problem visokih cijena goriva. U petak je štrajk prekinut nakon što je vlada popustila — u kongres je poslala zakon kojim se ukidaju planirana poskupljenja goriva. Očekuje se da će biti usvojen ovog mjeseca, ali javni bijes zbog troškova života i dalje raste.

Polit širom Amerika koji su se oduševljeno svrstali uz američkog predsjednika Donalda Trumpa suočavaju se s izazovima sličnim onima pred američkom administracijom, jer rastuće cijene goriva i svakodnevnih proizvoda rasplamsavaju nezadovoljstvo građana. U Argentini, koja ide na nove izbore za manje od godinu dana, 60 posto građana ne odobrava rad krajnje desničarskog libertarijanca Javiera Mileija usred galopirajuće inflacije. U Peruu predsjednica Keiko Fujimori, prema nedavnoj anketi Ipsosa, suočava se s nezadovoljstvom 53 posto građana.

Na maršu u Santiagu u petak 30-godišnja veterinarka Patricia Pereira rekla je da je zabrinuta zbog rezova u finansiranju nauke, ali da njen bijes ide dublje. „Ovdje u Čileu besplatno obrazovanje za djecu bila je teško izvojevana pobjeda, postignuta protestima, a sada se i to dovodi u pitanje", rekla je ona.

Protesti u Santiagu vjerovatno će jačati ako vlada ne odgovori na rastuće troškove života, a predsjednik Kast dosad je pokazao malo volje za to. Naprotiv — njegov prijedlog budžeta u proceduri je u kongresu, a vlada u njemu traži rezove u obrazovanju, kulturi, nauci i nizu socijalnih programa.