Evropi nedostaju radnici: Za ova zanimanja nude stotine hiljada poslova

Evropske kompanije suočavaju se s rastućim jazom između broja otvorenih pozicija i raspoložive radne snage, čak i u doba kada automatizacija i vještačka inteligencija preoblikuju tržište zapošljavanja. Analiza temeljena na Eurostatovim i EURES-ovim podacima za period april 2025. – mart 2026. otkriva da je na kontinentu evidentirano preko 10 miliona oglašenih radnih mjesta koja poslodavci teško uspijevaju popuniti.

Zaposlenost visoka, ali neravnomjerna

U jedanaest evropskih država stopa zaposlenosti premašuje 80 posto — prednjače Malta (83,4%) i Nizozemska (83,3%), dok je prosjek Unije na 76,3 posto. Paradoks je najvidljiviji u Njemačkoj: uprkos blagom smanjenju ukupnog broja zaposlenih, tamošnje firme su objavile više od 2,4 miliona oglasa za nova radna mjesta. Posla, dakle, ne nedostaje — nedostaju ljudi.

Pet grupa zanimanja traži tri miliona radnika

Najveća potražnja zabilježena je za stručnim saradnicima u administraciji i uredskim poslovima, sa preko 630.000 oglašenih pozicija. Slijede radnici u metaloprerađivačkoj i mašinskoj industriji sa gotovo 597.000 slobodnih mjesta, te ICT profesionalci sa oko 375.000 otvorenih pozicija. Ukupno, samo ovih pet kategorija čini blizu tri miliona nepopunjenih radnih mjesta.

To znači da privredama širom Evrope nisu potrebni isključivo softverski inženjeri i AI stručnjaci. Jednako se traže proizvodni radnici, tehničari, mehaničari, vozači i radnici u logistici i održavanju. Posebno izraženu potražnju za tehničkim kadrom imaju Njemačka, Francuska, Austrija, Češka i Rumunija, dok se u dijelu zemalja naglašava manjak informatičara, a u drugima radnika za građevinu i transport.

Demografija i migracije produbljuju problem

Starenje populacije, odliv kvalifikovane radne snage u inostranstvo i usporeniji ekonomski rast u nekim državama dodatno otežavaju situaciju. Španija je u proteklih godinu dana uvećala broj zaposlenih za oko 430.000, dok su Turska i Njemačka zabilježile pad — Turska za blizu 392.000, a Njemačka za oko 32.000 zaposlenih.

Za državljane trećih zemalja ova kretanja otvaraju konkretne prilike, no pristup evropskom tržištu rada i dalje zavisi od kvalifikacija, jezičkih kompetencija i regulatornih uslova za izdavanje radnih dozvola.