Kako se priprema slavski kolač: od tijesta do simbolike ukrasa
Slavski kolač predstavlja žrtvu blagodarnosti Bogu, a njegova priprema svojevrsni je ritual. Od raspoloženja domaćice i načina pečenja do simbolike ukrasa — evo šta treba znati pri mijesenju slavskog kolača.
Prema crkvenom predanju, slavski kolač predstavlja žrtvu blagodarnosti Bogu, jer su vjernici, po tom vjerovanju, kroz Isusa Hrista i njegovo stradanje spašeni od propasti koja bi ih zadesila zbog grijehova. Priprema kolača svojevrsni je ritual kojim se potvrđuje žrtvena tradicija.
Iako se danas slavski kolač često kupuje, smisao je, prema običaju, da ga domaćica umijesi sama, i to u domu u kojem se slava slavi. Poželjno je da prilikom mijesenja bude vedra i raspoložena. Kolač se priprema na dan slave, rano ujutro, u ljubavi i dobrom raspoloženju — kako bi, vjeruje se, takvo raspoloženje vladalo za slave i tokom cijele godine.
Osnovni sastojci i priprema
Slave mogu biti posne ili mrsne, zavisno od toga da li se obilježavaju u srijedu i petak, kada je trpeza posna, ili u ostale dane, kada je mrsna. Za pripremu kolača koriste se osnovne namirnice — brašno, voda i kvasac — koje odgovaraju i posnoj i mrsnoj varijanti.
Priprema počinje tako što se odvoje tri čaše mlake vode, kašičica šećera, šoljica ulja i parče kvasca, odnosno polovina pakovanja. Kada smjesa provri, dodaje se kašičica soli i postepeno brašno. Tijesto se ostavlja da nadođe, zatim se vadi iz posude na brašnjavu površinu, dobro premijesi i ostavi da ponovo odstoji. Kad naraste, prebacuje se u nauljenu, duboku šerpu za pečenje.
Prilikom postavljanja kolača u šerpu koristi se modla koja se utiskuje u tijesto kako bi na njemu ostali simboli krsta. Kolač se peče dok se ne uhvati kora, otprilike sat vremena, zatim se vadi iz šerpe i peče još najmanje pola sata na ravnoj površini i umjerenoj temperaturi. Pečen je kada se osjeti da je znatno lakši nego prilikom vađenja iz šerpe. Vruć kolač treba premazati uljem radi hrskave kore.
Simbolika ukrasa
Ukrasi za slavski kolač, koji se naziva i pogača, ne služe samo lijepom izgledu, već i njegovoj simbolici, pa se prave i biraju sa posebnom pažnjom. Obavezna dekoracija je pečat sa slovima IS HS NI KA, koji se naziva i prosfornik ili poskurica — grčka skraćenica za „Isus Hrist pobjeđuje". Pravi se pet takvih pečata, koji se stavljaju na pet kugli od tijesta. Na najveću kuglu prosfornik se stavlja u samu sredinu, a u njemu se nožićem napravi rupica u koju se ubode grančica bosiljka. Preostalu dekoraciju domaćica može uraditi po svojoj želji.
Ukrasi se prave dan ranije ili nekoliko sati prije pripreme kolača, kako bi se osušili i postali lakši. Ako se rade istovremeno s kolačem, zbog svoje težine propašće kroz tijesto, a domaćica će izgubiti i vrijeme na sam dan proslave.
Trik za bijele ukrase
Tijesto za ukrase mora biti znatno tvrđe od onog za kolač. Nakon mijesenja ostavi se u kesi da „odmori" 15 minuta, a zatim se, uz pomoć kalupa ili vlastite kreativnosti, pravi veći broj ukrasa. Postoji i jednostavan trik da ukrasi ostanu bijeli: tijestu od brašna i vode dodaje se so, jer upravo ona daje bijelu boju.
ALFA TV poštuje autorska prava, privatnost i ugled svih osoba. Ako smatrate da ovaj članak sadrži grešku ili netačnu informaciju, da nije uredan, ili da krši vaša ili tuđa prava (autorska prava, fotografija, privatnost, ugled), javite nam. Svaku prijavu provjeravamo i, kada je opravdana, sadržaj ispravljamo ili uklanjamo u najkraćem roku.
ℹ️ Tekst je pripremljen uz pomoć umjetne inteligencije, uz uredničku kontrolu. Portal je u testnoj fazi usavršavanja, pa su moguće greške.