Kina najavljuje ubrzanu elektrifikaciju niskokarbonskom energijom i pomoć drugim zemljama
Viši savjetnik kineske vlade Wang Yi izjavio je za Guardian na summitu o klimi Cop31 da će Kina ulagati u čistu elektrifikaciju i podijeliti iskustvo u smanjenju cijena čistih tehnologija s drugim zemljama, uz upozorenje da niskokarbonski izvori mogu biti malo teški, čak i za samu Kinu.
Kina se zalaže za brzu elektrifikaciju svoje privrede niskokarbonskom energijom i pomoći će drugim zemljama da učine isto, izjavio je Wang Yi, profesor politike energije i okoliša na Kineskoj akademiji nauka i viši savjetnik kineske vlade, na summitu Ujedinjenih nacija o klimi Cop31, prenosi Guardian.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian→„Elektrifikacija krajnje potrošnje vrlo je jasan pravac. Možemo ići tim pravcem istovremeno čineći izvor električne energije čistim. To je put naprijed“, rekao je Wang, dodavši da je Kina značajno smanjila cijenu čistih tehnologija i proizvoda te da želi podijeliti svoje iskustvo s drugim državama.
Zajednička izjava Kine i Australije
Na Cop31 zemlje se pozivaju da prihvate cilj da 35 posto konečne potrošnje energije u 2035. godini dolazi iz električne energije. Cilj „35:35“ promovirale su Australija, koja predsjedava pregovorima, i Turska kao zemlja domaćin, a u petak uvečer Australija i Kina potpisale su zajedničku izjavu kojom ga podržavaju.
Međutim, u drugom nacrtu mogućeg završnog dokumenta summita, objavljenom u četvrtak, obećanje o elektrifikaciji degradirano je na jednu od dobrovoljnih opcija za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Kina je daleko najveći emiter stakleničkih plinova i proizvodi više od četvrtine ukupnih svjetskih emisija, pa je njen poticaj elektrifikaciji značajan. Prošle godine struja je činila gotovo 30 posto kineske potrošnje energije, a zemlja je na putu da dostigne 35 posto do 2030. godine.
Ugljen i izazov čistih izvora
Wang je rekao da je Kini cilj za 2035. prihvatljiv, ali da bi bilo teže ispuniti ga ako struja mora u potpunosti dolaziti iz niskokarbonskih izvora.
„Za ovaj cilj nema problema. Ali ako razmišljate o tome da osigurate čistu elektrifikaciju, to može biti malo teško, čak i za Kinu. Za druge zemlje je još teže“, naveo je on.
Kina i dalje ima veliki broj termoelektrana na ugljen i planira izgradnju nekih novih, iako manje nego ranije. Prema Wangovim riječima, one će služiti kao rezerva tokom tranzicije na čistu energiju.
Stručnjaci smatraju elektrifikaciju sljedećim ključnim korakom u prelasku na niskokarbonsku ekonomiju, jer je to jedini način za smanjenje gotovo 80 posto fosilnih goriva koja se i dalje koriste u primarnoj energiji, uglavnom u transportu, grijanju i industriji. Električna energija je, kako navode, nekoliko puta efikasnija od fosilnih goriva, pa za električna vozila, toplotne pumpe i industrijske procese treba znatno manje energije.
Fosilna goriva i trgovinske barijere
Jedna od ključnih tema na Cop31 „tranzicija dalje od fosilnih goriva“, rezolucija donesena na summitu Cop28 u Dubaiju 2023. godine, koju zemlje od tada nisu razradile. Odredba je bila uključena u prvi nacrt završnog dokumenta prezentiran u ponedjeljak, ali je izuzeta iz drugog nacrta objavljenog u četvrtak, na razočarenje mnogih zemalja i aktivista.
Wang je rekao da se Kina slaže s rezolucijom o tranziciji iz konsenzusa iz UAE, ali je istakao da različite zemlje imaju različite planove.
„Vrlo je teško imati jedan objedinjen plan za svaku zemlju. Možda ćemo pomoći drugim zemljama da nađu sopstvena rješenja i izgrade svoj nacionalni sistem zasnovan na obnovljivim izvorima“, objasnio je on.
Kina je zabrinuta i zbog trgovinskih barijera za izvoz svoje čiste tehnologije, uključujući carine koje je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa uveo na kinesku robu te mehanizam prilagođavanja karbonskih granica (CBAM) koji je nametnula Evropska unija. CBAM kažnjava uvoz iz zemalja s blažim pravilima o ugljiku nego što ih ima EU, prisiljavajući kompanije u sektorima s visokim emisijama da plaćaju za svoje emisije kako bi se izjednačili uslovi na tržištu.
Neke manje zemlje u razvoju kritikovale su EU zbog CBAM-a, upozoravajući da će on oslabiti njihove proizvodne industrije. EU je odgovorila da ima procese kojima se osigurava da manje zemlje u razvoju ne budu oštećene.
Wang je pozvao na intenzivniji rad na trgovinskim pitanjima na klimatskim summitima.
„Mora se naći jedinstven pristup. Kina i druge zemlje u razvoju, uključujući globalni jug, ne slažu se s EU po ovom pitanju. Ali upravo zato treba nastaviti jačati dijalog“, rekao je on.
Jiangwen Guo, viša istraživačica na institutu Chatham House, izjavila je da druge zemlje mogu učiti od Kine.
„Kina ima vrlo dosljedne politike odozgo, postavlja jasan pravac, a zatim uči kroz praksu. U velikoj energetskoj tranziciji niko nije ispred Kine. Kina stvara model za cijeli svijet“, rekla je ona.
Organizacije civilnog društva traže da svaka obaveza o elektrifikaciji precizira da mora biti zasnovana na čistim izvorima. Čini se, međutim, da će obaveza koja zemljama ostavlja izbor imati širu podršku, jer se mnoge zemlje, uključujući Kinu i Indiju, protive onome što doživljavaju kao nametanje odozgo u nacionalne planove.
Aktivisti upozoravaju da bi prepuštanje odluke pojedinim zemljama moglo otvoriti prostor za izgradnju novih gasnih elektrana. Moguć je i kompromisni tekst koji bi pozivao zemlje da dekarbonizuju svoju proizvodnju struje.
Pregovarače na Cop31, kojima je bio planiran završetak u petak u 18 sati, kasno u petak poslano je kući nakon što su razgovori zapeli, a novi nacrt završnog dokumenta, koji predstavlja glavni ishod pregovora, nije se očekivao prije subote ujutro. Očekuje se da će se pregovori nastaviti u subotu, a potencijalno i duže.
Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)
Izvori:
- The Guardian — theguardian.com
- The Guardian
Tekst: Uredništvo ALFA TV


