Klimatske promjene donose više leda na mjesto koje nikad ne zamrzava

U sjevernom dijelu Bafinovog zaljeva, između Grenlanda i Kanade, prostire se oko 85.000 kvadratnih kilometara otvorene vode — veće od Austrije — koja ni usred polarne zime ne zamrzava. Taj fenomen, u nauci poznat kao polinija, ključan je za opstanak čitavog lanca živih bića u Arktiku, od algi koje cvjetaju ljeti do kitova kojima je pristup zraku neophodan tokom zime.

Područje nosi najmanje tri imena. Kitolovci iz 19. vijeka zvali su ga Sjeverna voda (North Water). Grenlandski Inuiti, Kalaaliti, nazivaju ga Pikialasorsuaq — „veliko uzburkavanje", dok ga Inuiti iz kanadskog Nunavuta zovu Sarvarjuaq, što znači „mjesto koje nikad ne zamrzava".

Ledeni luk koji nestaje

Opstanak ove polinije zavisi od takozvanog ledenog luka — snažnog mosta od leda u obliku polumjeseca koji se svake zime formira na njenom sjevernom vrhu, u Naresovom tjesnacu. Taj luk sprečava morski led iz Arktičkog okeana da bude odnesen južno, čime polinija ostaje otvorena, izložena sunčevoj svjetlosti i zraku.

Prije skoro 20 godina, ledeni luk se prvi put nije formirao. Danas se to dešava sve češće, a u godinama bez luka morski led klizi južno i prekriva površinu polinije, zatvarajući vodu upravo u proljeće kada je ekosistemu najpotrebnija. Paradoksalno, globalno zagrijavanje ovom mjestu ne donosi manje leda — nego više.

Ekosistem od kojeg zavise milioni

Otvorena voda usred Arktika privlači izuzetno bogat živi svijet. Procjena iz studije urađene 2014. godine ukazuje da je više od 2.500 morževa provodilo zimu u ovoj poliniji, uz veliki broj bradatih tuljana i narvalova. Polarni medvjedi dolaze zbog morževa, tuljana i kitova, a morske ptice su se tu okupljale u milionima tokom hiljada godina.

Istraživanje i zaštita

Iz Grise Fiorda u Nunavutu — najsjevernije javne zajednice u Kanadi, malog naselja od 144 stanovnika bližeg ruskom Murmansku nego Torontu — istraživač Terry Noah prikuplja podatke o promjenama u ovim vodama. Koristeći ručno izrađenu dizalicu, on spušta ronilački instrument u more ispod leda i šalje podatke svom saradniku Andrewu Hamiltonu sa Univerziteta Alberta.

Noah kaže da je ovaj naučni rad „prvi korak u pripremi" za ono što dolazi. Podaci koje prikuplja pomažu u razumijevanju promjena u tjesnacu Jones Sound, koji se ulijeva u Bafinov zaljev.

Put ka međunarodnoj zaštiti

Izvještaj komisije Pikialasorsuaq iz 2017. godine preporučio je da Grenland i Kanada osnuju zaštićeno područje kojim bi upravljali Inuiti. Kanada je u martu ove godine proglasila morsko zaštićeno područje Sarvarjuaq na svojoj polovini zone, u dužini od 1.000 kilometara — od južnog ruba otvorenog Arktičkog okeana do sjevernog dijela Bafinovog ostrva.

Sara Olsvig, bivša članica grenlandskog parlamenta i predsjednica Cirkumpolarnog vijeća Inuita do ranije ove godine, upozorava da ne treba žuriti s odlukama kada su u pitanju temeljna kulturna prava Inuita. Kako navodi, neke inicijative u oblasti zaštite prirode rezultirale su i kršenjem prava autohtonog stanovništva.

Dok pregovori teku sporije, fizičke promjene u Arktiku ne čekaju. Naučnici ubrzavaju napore da razumiju ponašanje polinije prije nego što promjene postanu nepovratne.