Kriosfera je već prekoračila „sigurnu zonu" za život na Zemlji, pokazuje studija
Međunarodni tim naučnika definirao je „sigurni operativni prostor" za kriosferu — smrznute dijelove planete — i utvrdio da je vjerovatno već prekoračen u tri od četiri ključna pokazatelja. Studija je objavljena u časopisu Science uoči globalnog klimatskog samita COP31.
Smrznuti dijelovi Zemlje, zajedno poznati kao kriosfera, već su prekoračili granice koje naučnici smatraju sigurnim za opstanak ljudske civilizacije, pokazala je međunarodna studija objavljena u časopisu Science. Rad je objavljen uoči klimatskog samita COP31, a autori za prekoračenje granica navele su sagorijevanje fosilnih goriva, intenziviranje poljoprivrede i drastične promjene u načinu korištenja zemljišta.
📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→Kriosfera obuhvata i kratkotrajno smrznute dijelove planete, poput morskog i jezerskog leda, snježnih kapa i smrznutog tla, i one smrznute mnogo duže u geološkom vremenu — najstariji poznati sloj vječito smrznutog tla u Sibiru neprekidno je smrznut 650.000 godina. Ona utiče na količinu vode koja teče s planina, na porast nivoa mora, na to koji su dijelovi kopna međusobno povezani i na ritmove života na Zemlji.
„Kriosfera je već prekoračila svoj planetarni sigurni operativni prostor, ugrožavajući smrznute temelje naše planete koji su podupirali ljudske civilizacije milenijumima", izjavio je glavni autor studije Bo Su, klimatolog sa Stockholmskog centra za otpornost (Stockholm Resilience Centre) i Pekinškog normalnog univerziteta. On je dodao da je sistematsko razumijevanje kriosfere, u poređenju s drugim sferama Zemljinog sistema, stiglo kasno — tek su posljednjih decenija prepoznati njena ključna uloga u održavanju planetarne stabilnosti, otpornosti i nastanjivosti te ozbiljnost njenog trenutnog propadanja.
Četiri pokazatelja, tri prekoračena
Istraživači su na osnovu klimatskih podataka iz holocena — razdoblja proteklih 11.700 godina, u kojem su uslovi bili relativno stabilni i pogodni za ljudski razvoj — definirali četiri ključne varijable i granice sigurnog prostora za svaku od njih. Izvan granica holocenskih uslova, prema studiji, nije poznato mogu li moderna ljudska društva funkcionisati.
Da bi kriosfera ostala u sigurnom prostoru, na kopnu bi trebalo biti najmanje 27,48 miliona gigatona leda, prosječno najmanje 19,8 miliona kvadratnih kilometara okeana pod ledom, temperatura vječito smrznutog tla od najmanje -6,6 stepeni Celzijusa te snijeg na najmanje 38,8 miliona kvadratnih kilometara kopna.
Sadašnje vrijednosti pokazuju da je granica vjerovatno već prekoračena u tri pokazatelja, dok je prelaženje četvrte nezadrživo. Ukupni kopneni led 2018. procijenjen je na oko 27,63 miliona gigatona — na samoj ivici sigurne zone — uz očekivan dodatni gubitak od više od 0,64 miliona gigatona zbog emisija koje su već nastupile, što znači da će i ta granica biti prekoračena. Prosječan morski led 2024. iznosio je 16,5 miliona kvadratnih kilometara, znatno ispod granice, pokazuju satelitski podaci. Temperatura vječito smrznutog tla u periodu od 2000. do 2014. kretala se između -6,0 i -5,3 stepeni Celzijusa prema klimatskim modelima, što je toplije od granice. Prosječan snježni pokrivač 2024. iznosio je 35,9 miliona kvadratnih kilometara prema skupu podataka ERA5-Land — nekoliko miliona kvadratnih kilometara ispod granice.
Koncept „sigurnog operativnog prostora" potječe iz rada Johana Rockströma i kolega iz 2009. godine, zajedno s konceptom planetarnih granica. Rockström, direktor Postdamskog instituta za istraživanje klimatskih posljedica (Potsdam Institute for Climate Impact Research), učestvovao je i u novoj studiji o kriosferi.
„Ovaj rad znatno unapređuje naše razumijevanje toga kako promjene kriosfere ugrožavaju stabilnost i otpornost uslova koji održavaju život u Zemljinom sistemu", izjavio je Rockström. Dodao je da, dok se rizici po kriosferu odvijaju pred našim očima — najnovije primjerom poplava u Nepalu — izvještaj objavljen uoči COP31 liderima šalje važan podsjetnik na značaj upravljanja kriosferom.
Hitna globalna akcija
Naučnici zaključuju da očuvanje i obnova otpornosti Zemljinog sistema sada zahtijevaju hitnu globalnu akciju kako bi se zaustavile i preokrenule emisije stakleničkih plinova i crnog ugljenika te smanjili efekti lokalnih ljudskih poremećaja, poput širenja infrastrukture u područjima kriosfere.
Čovječanstvo, navode, ovisi o kriosferi radi klimatske stabilnosti, ekološkog integriteta, sigurnosti slatke vode i zaštite obala, a zanemarivanje kriosfere dovelo bi do duboke potcjenjivanja planetarnih rizika.
Slika: ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)
Izvori:
- ScienceAlert / Getty Images — sciencealert.com
- Science
- Stockholm Resilience Centre
- Potsdam Institute for Climate Impact Research
Tekst: Uredništvo ALFA TV
Povezane vijesti

Umjetnica vratila spoljašnjem tanku šatla Endeavour njegov izvorni izgled

Osobe s crtama psihopatije češće izabrane za drugi spoj na brzom upoznavanju

Munje, svjetla Singapura i ribarski brodovi: astronauti snimili Zemlju noću iz orbite
