Kukuruz bi za desetak godina mogao uspijevati i na 1.000 metara nadmorske visine u BiH

Zbog klimatskih promjena kukuruz će u Bosni i Hercegovini za desetak godina moći da se proizvodi i na 1.000 metara nadmorske visine, zaključak je istraživanja portugalske doktorice Daniele Soareš. Rad pod nazivom "Različita okruženja za proizvodnju kukuruza u uslovima klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini: usklađivanje toplinske pogodnosti i dostupnosti vode" predstavljen je na nedavno održanom drugom regionalnom treningu o adaptaciji poljoprivrede na klimatske promjene za savjetodavne službe, u Skoplju. Istraživanje je rezultat višegodišnjih aktivnosti u 10 općina u BiH, a realizovano je u saradnji sa Fakultetom za poljoprivredu i hranu Univerziteta u Sarajevu.

Istraživanja su vršena u općinama Gradiška, Bijeljina, Živinice, Bratunac, Čapljina, Livno, Glamoč, Bugojno, Cazin i u Brčko distriktu. Kukuruz je u 2024. godini zauzimao 54 posto površina pod žitima u BiH. Tokom perioda istraživanja uzgoja kukuruza, za koji su uzeti podaci i iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, prosječna sezonska temperatura iznosila je od 12,6 do 17,2 stepeni Celzijusa, a prinos 6,24 tone po hektaru.

Najniže temperature izmjerene su u općinama u centralnom dijelu zemlje, kao što je Bugojno, dok su u jugozapadnom i sjeveroistočnom dijelu temperature bile najviše. Za Glamoč se predviđa da će prosječna godišnja temperatura u budućnosti rasti najviše, čak 58 posto.

Manjak padavina na sjeveru i istoku

"Što se tiče padavina, buduće projekcije za klimu pokazuju da će u općinama na sjeveru i istoku zemlje, Bijeljina, Gradiška i Brčko distrikt, biti nedostatak padavina, dok će općine u planinskim područjima, iako će imati rast prosječnih temperatura, bilježiti više padavina, što će biti povoljno za uzgoj kukuruza", rekla je Soareš, prenosi Agroklub.

Kod sorti kukuruza kraće vegetacije, sa manjim zahtjevima za toplotom, zbog toplotnih talasa koji će biti sve učestaliji, predviđa se skraćenje vegetacionog perioda za 19 dana u Živinicama i do 54 dana u Bijeljini. Kod sorti srednje vegetacije taj period bit će kraći za 42 dana u Čapljini i do 62 dana u Bijeljini.

Zbog bolje sposobnosti zemljišta da zadržava vodu, za Živinice i Cazin predviđa se veća otpornost zasijanog kukuruza na klimatske promjene, dok je suprotno za Čapljinu i Livno. Zbog toga će, kako se navodi, biti potrebno prilagođavati izbor hibrida kukuruza novim temperaturnim uslovima i kraćoj vegetaciji, jer će biljke brže prolaziti kroz fenofaze, što će uticati i na visinu prinosa.

Veća potreba za navodnjavanjem

"Povećat će se evapotranspiracija, biljke će tražiti više vode tokom cvjetanja i nalivanja zrna. Od velike važnosti bit će i dostupnost vode, odnosno njeno čuvanje tokom toplotnih talasa jer će se povećati potrebe za navodnjavanjem biljaka u kritičnim fazama", navela je Soareš.

To će, zaključila je ona, naročito biti potrebno za općine Gradiška i Bijeljina, jer su tamo najveće površine pod kukuruzom.