Najnovije
SVEMIRSKA ISTRAŽIVANJA

Naučnici otkrili 29 glečera skrivenih u kraterima Marsa s liticama visokim do 209 metara

Međunarodni tim istraživača identificovao je u kraterima oko vulkana Alba Mons na sjevernoj polutki Marsa 29 naslaga leda prekrivenih stijenama i prašinom. Otkriće bi, ako se potvrdi, moglo pomoći u razumijevanju marsovske klimatske prošlosti i budućim misijama s posadom.

U Uredništvo ALFA TV 17. novembar 2026. u 20:27 · 2 min čitanja · 843 pregleda
Naučnici otkrili 29 glečera skrivenih u kraterima Marsa s liticama visokim do 209 metara
Ilustracija: AI / ALFA TV

Strme litice u području vulkana Alba Mons na sjevernoj polutki Marsa vjerovatno skrivaju velike drevne glečere, zaključak je međunarodnog tima istraživača. Riječ je o 29 naslaga leda prekrivenih stijenama, prašinom i drugim materijalom, koji ih štiti od atmosfere.

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na ScienceAlert→

Otkriće je opisano u studiji objavljenoj u časopisu Earth and Planetary Science Letters. Tim je analizirao snimke NASA-ine sonde Mars Reconnaissance Orbiter i ESA-ine sonde ExoMars Trace Gas Orbiter, pregledavši ukupno 738 kratera. Parovi satelitskih snimaka poslužili su za izradu 3D mapa, a računarskim modeliranjem utvrđivano je kako su glečeri mogli nastati. Za poređenje, naučnici su proučili i slične oblike na Islandu.

„Izvještavamo o lobastim, ka polovima orijentisanim naslagama bogatim ledom sa strmnim prednjim ivicama, unutar kilometarskih svježih udarnih kratera u regiji Alba Mons, što predstavlja ranije neopisivan glečerski oblik na Marsu", navode istraživači u objavljenom radu. Ističu da takva morfologija do sada nije opisana kod marsovskih glečera prekrivenih krhotinama, ali podsjeća na strme završetke nekih takvih glečera na Zemlji.

Structure su znatnih dimenzija: padine ovih glečera prostiru se do tri kilometra, a završavaju se naglo gotovo okomitim liticama visine do 209 metara. Kombinacija glacioloških i klimatskih modela, kako pišu autori studije, upućuje na to da su naslage ostaci leda nastalog tokom nedavnijeg hladnijeg perioda velikog nagiba marsovske ose, očuvanog na padinama kratera okrenutim ka polovima.

Ako se potvrdi da je riječ o glečerima, mogli bi pomoći u boljem razumijevanju prošlih ledenih doba na Marsu. Nagib ose planeta mijenjao se tokom historije, a s njim i temperaturni obrasci te kretanje vode i leda. Naslage bi mogle uputiti i na zalihe vode koju bi astronauti koristili u budućim misijama — ključno je pritom znati gdje se led nalazi i koliko je debelo prekriven materijalom, budući da neke litice pokazuju tragove stijena koje su se obrušavale s ruba kratera niz padinu.

Sljedeći koraci u istraživanju obuhvataju prikupljanje detaljnijih snimaka područja, potragu za sličnim formacijama drugdje na planeti te mogući novi terenski rad na Islandu.

Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (ScienceAlert)

Izvori:

  • ScienceAlert / NASA — sciencealert.com
  • Earth and Planetary Science Letters
  • NASA
  • European Space Agency

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti