Naučnici otkrili dvije opasne padine na Grenlandu: tsunami bi do naselja stigao za šest minuta

Naučnici su na Grenlandu otkrili dvije nestabilne planinske padine čije bi urušavanje moglo izazvati razorne tsunamije. Posebno zabrinjava jedna od njih, jer se njeno stanje ubrzano mijenja, pa istraživači procjenjuju da bi se mogla urušiti u narednih nekoliko godina ili decenija. U tom slučaju stanovnici obližnjeg naselja imali bi samo šest minuta prije dolaska tsunamija.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Communications Earth & Environment, a proveli su ga naučnici Geološkog zavoda Danske i Grenlanda te Norveškog geotehničkog instituta. Analizirali su dvije nestabilne padine u sistemu fjordova Uummannaq na zapadu Grenlanda, piše ScienceAlert.

Padina u fjordu Kangerluarsuk: šest minuta do udara tsunamija

Neposrednijom prijetnjom istraživači smatraju padinu u fjordu Kangerluarsuk, koja sadrži oko 30 miliona kubnih metara nestabilnog materijala. Prije 2015. godine promjene na toj padini bile su jedva primjetne, ali se od tada njena nestabilnost ubrzano povećava. Naučnici upozoravaju da se proces urušavanja možda dodatno ubrzava.

„Vjerovatno će se u cijelosti ili djelimično urušiti u narednih nekoliko godina ili decenija, iako je tačan trenutak i dalje veoma neizvjestan", navode autori istraživanja.

Njihove kompjuterske simulacije pokazuju da bi odron mogao izazvati tsunami koji bi za samo šest minuta stigao do naselja Ukkusissat, udaljenog oko 25 kilometara. Valovi bi ondje mogli dosegnuti visinu od tri do sedam metara iznad uobičajenog nivoa mora, što bi predstavljalo ozbiljnu opasnost za stanovništvo.

Padina s 400 miliona kubnih metara stijena

Još veća nestabilna padina nalazi se u fjordu Karrat, samo tri kilometra zapadno od mjesta na kojem se 2017. godine dogodio katastrofalan odron. Zahvata površinu od 2,65 miliona kvadratnih metara, a naučnici procjenjuju da se na njoj nalazi oko 400 miliona kubnih metara nestabilnog materijala. Prema istraživanju, riječ je o jednoj od najvećih aktivnih nestabilnih planinskih padina koje su dosad mapirane u svijetu.

Ta se padina pomjera relativno sporo, ali naučnici ne isključuju mogućnost njenog potpunog urušavanja, koje bi izazvalo tsunami proširen velikim dijelom sistema fjordova Uummannaq.

„Iako se deformacija nestabilne padine Karrat čini dugotrajnom i relativno sporom, ne može se isključiti urušavanje cijelog masiva. Takvo urušavanje moglo bi izazvati tsunami s valovima višim od deset metara na udaljenostima većim od 100 kilometara, što pokazuje koliki bi bio doseg takvog događaja", navode istraživači.

Za razliku od tsunamija izazvanih zemljotresima, ovakvi valovi nastaju kada ogromna količina stijena i zemlje iznenada padne u more i istisne velike količine vode. U uskim fjordovima takvi valovi mogu dosegnuti izuzetne visine i pogoditi naselja koja se nalaze desecima kilometara od mjesta odrona.

Prije devet godina tsunami usmrtio četiri osobe

Opasnost od takvih događaja na Grenlandu već se pokazala 2017. godine, kada se s planine Ummiammakku u fjordu Karrat odlomilo oko 58 miliona kubnih metara stijena. Ogromni odron pokrenuo je tsunami koji je pogodio obližnja naselja, među kojima je najteže stradalo naselje Nuugaatsiaq, gdje su valovi dosegnuli visinu od približno deset metara. Poginule su četiri osobe, a još devet ih je povrijeđeno. Naselje je nakon katastrofe napušteno i do danas nije ponovo naseljeno.

Upravo je ta nesreća potaknula dodatna istraživanja stabilnosti planinskih padina na zapadu Grenlanda, tokom kojih su naučnici identificirali dvije nove opasne lokacije.

Upozorenje na utjecaj globalnog zagrijavanja

Iako su odroni prirodna pojava u fjordovima, naučnici smatraju da klimatske promjene mogu dodatno povećati opasnost od velikih urušavanja na Arktiku. Posebno upozoravaju na otapanje permafrosta, trajno zamrznutog tla i stijena, koje može oslabiti stabilnost planinskih padina. Kako temperatura raste, led koji povezuje dijelove stijena postepeno se otapa, zbog čega se povećava mogućnost njihovog pomjeranja i urušavanja.

„Ove padine i tsunamiji koje mogu izazvati predstavljaju novu opasnost u arktičkim i visokoplaninskim regijama. Postepeno otapanje permafrosta, povezano s globalnim zagrijavanjem, na tim će područjima povećati učestalost i razmjere takvih događaja", zaključili su naučnici.

Autori istraživanja naglašavaju važnost stalnog praćenja nestabilnih padina i pripreme lokalnih vlasti za moguće odrone, posebno u udaljenim arktičkim naseljima čijim bi stanovnicima nakon nastanka tsunamija ostalo veoma malo vremena za reakciju.