Njutnov skriveni proračun: Kako je otac moderne fizike došao do 2060. godine

Isak Njutn ostao je zapamćen kao otac moderne fizike, no malo ko zna da je veliki dio svog intelektualnog života posvetio temama daleko od nauke — alhemiji, teologiji i tumačenju biblijskih proročanstava. Bio je uvjeren da priroda i Sveto pismo predstavljaju dva djela istog tvorca, pa je u privatnosti razvio vlastiti proračun koji danas privlači ogromnu pažnju: prema njemu, 2060. godina trebala bi biti prekretnica u ljudskoj istoriji.

Biblijska aritmetika umjesto diferencijalnog računa

Rukopisi u kojima je Njutn zapisao ova razmišljanja datiraju iz perioda oko 1704. godine i danas se nalaze u Nacionalnoj biblioteci Izraela u Jerusalimu. Zanimljivo je da za ovaj proračun nije posegnuo za složenom matematikom koju je sam razvio, već za sasvim jednostavnom aritmetikom. Oslanjao se na Knjigu proroka Danila i Otkrivenje, gdje je enigmatičnu frazu "vrijeme vremena i pola vremena" protumačio kao 1260 dana. Primjenjujući poznatu teološku metodu u kojoj jedan dan odgovara jednoj godini, dobio je period od 1260 godina.

Za početak tog perioda odabrao je krunidbu Karla Velikog 800. godine od strane pape Lava III — događaj koji je, prema Njutnovom viđenju, označio početak crkvene korupcije. Sabiranjem tih 1260 godina s polaznom 800. godinom stigao je do datuma koji danas izaziva veliko zanimanje: 2060. godine.

Nova era, ne uništenje

Unatoč dramatičnim interpretacijama, Njutn nije zamišljao 2060. godinu kao apokaliptičnu katastrofu. Naprotiv, smatrao je da ta godina donosi završetak jednog mračnog poglavlja i otvaranje sasvim novog doba. U hrišćanskoj tradiciji to se naziva milenijumom ili Kraljevstvom Božjim na Zemlji, dok ga židovska tradicija poznaje kao mesijansko doba. Njutn je očekivao Drugi Hristov dolazak, propast korumpirane crkve, povratak jevrejskog naroda u Izrael te uspostavljanje trajnog mira — doba u kojem će narodi, kako stoji u biblijskom tekstu, "prekovati mačeve u plugove" i napustiti ratovanje.

Privatna bilješka, ne javno proročanstvo

Sam Njutn nikada nije želio da ovaj proračun dospije u javnost. Oštar kritičar onih koji su javno najavljivali datume apokalipse, smatrao je da pogrešna predviđanja nanose štetu ugledu svetih spisa. Njegov proračun bio je lična bilješka — pokušaj da samom sebi dokaže kako kraj jedne ere nije blizu, a sigurno ne za njegovog života.

Rukopisi su nakon Njutnove smrti ostali u porodičnom vlasništvu sve do 1936. godine, kada su izneseni na aukciju u Londonu. Nabavio ih je naučnik Abraham Jahuda i ostavio ih u naslijeđe Izraelu, gdje su fizički stigli tek 1969. godine. Široj javnosti postali su poznati devedesetih godina zahvaljujući digitalizaciji, a planetarnu pažnju privukli su 2003. godine nakon BBC-jevog dokumentarnog filma "Njutn: Mračni heretik", koji je prvi put širokom auditorijumu predstavio priču o 2060. godini.