Poslodavci u FBiH za 2026. traže 628 radnika u građevinarstvu, a majstora je sve teže naći
Vodoinstalatere, električare, keramičare i druge zanatlije u BiH sve je teže pronaći, a građani sve duže čekaju na termine. Upis u srednje stručne škole pao je za 11,3 posto u odnosu na školsku 2019/2020. godinu.
Vodoinstalatere, električare, keramičare, stolare i molere u BiH sve je teže pronaći, a nedostatak kvalificiranih radnika postaje ozbiljan problem za građevinski sektor i cjelokupnu privredu. Građani se sve češće suočavaju s dugim čekanjem na usluge majstora.
Podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje pokazuju da su poslodavci u Federaciji BiH za 2026. godinu iskazali potrebu za 6.016 novih radnika, od čega se 628 odnosi na građevinski sektor. Među traženim zanimanjima u toj oblasti su 149 tesara, 73 zidara, 56 armirača i 18 električara, dok je u industrijskim djelatnostima iskazana potreba i za 109 stolara. Riječ je o procjenama potreba anketiranih poslodavaca, a ne o ukupnom broju majstora kojih nedostaje na tržištu rada.
Deficitarna zanimanja
Da je građevinarstvo posebno pogođeno nedostatkom zanatlija, potvrđuje Suhad Ećo, predsjednik UO Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo. Među deficitarnim zanimanjima izdvaja molere, keramičare i elektroinstalatere.
„Građevinski sektor je najviše pogođen. Nedostaju moleri, keramičari, elektroinstalateri. Jedno novo, veoma deficitarno zanimanje su i tehničari za ugradnju klimatizacije, grijanja i ventilacije", ističe Ećo.
Prema njegovim riječima, problem je i sve manji interes mladih za tradicionalna zanimanja. Smatra da se nedovoljno radi na njihovoj promociji, dok se mladi sve više okreću IT sektoru, tehnologijama, softverima i uslužnim djelatnostima.
Pad upisa u stručne škole
Takav trend vidljiv je i u obrazovanju. Broj učenika upisanih u srednje stručne škole u BiH smanjen je sa 21.481 u školskoj 2019/2020. godini na 19.054 u 2023/2024. godini, što predstavlja pad od 11,3 posto.
Problem nije samo u nedostatku zainteresiranih učenika nego i u tome što obrazovanje ne prati uvijek potrebe tržišta rada. Poslodavci upozoravaju na nedovoljno praktičnog znanja, a mladima stručna zanimanja često nisu prvi izbor.
Posljedice osjećaju i građani. Majstore je sve teže pronaći, termini se čekaju, a cijene usluga postaju sve veći izdatak za domaćinstva. Ako se ovakav trend nastavi, pitanje neće biti samo koliko košta dolazak majstora, nego i hoće li ga uopće biti moguće pronaći kada zatreba.
Povezane vijesti

Upozorenje na mogućnost bujičnih poplava u FBiH: Da li je sistem spremniji nego 2021. godine

Kremlj neće postavljati uslove za evropski pregovarački tim

Air Srbija spriječila ukrcavanje dvadesetak crnogorskih navijača na let za Kipar
