Prvi generalni štrajk u Španiji nakon 14 godina: Radnici zahtijevaju rješenje krize stanovanja

Španija je srijedom, 11. novembra 2026, zahvaćena prvim generalnim štrajkom nakon 14 godina. Milioni radnika obustavili su rad zahtijevajući od vlade da riješi krizu stanovanja. Štrajk dolazi manje od tri sedmice prije parlamentarnih izbora na kojima ekstremna desnica može doći na vlast.

Generalni štrajk izazvao je kašnjenja u javnom prijevozu i usporio fabrike u četvrtoj ekonomiji eurozone. Brojne škole i univerziteti zatvoreni su ili rade s minimalnim kapacitetom, kako se navodi. U Madridu se štrajku pridružio i nastavnički štrajk koji traje gotovo mjesec dana, a pokrenut je zbog zahtjeva za bolje radne uslove.

U Barceloni, drugom najvećem gradu zemlje, javni prijevoz je u jutarnjim satima bio potpuno zaustavljen ili s dugim kašnjenjima. U Madridu, gdje je ujutro padala jaka kiša, gradski autobusi najviše su pogođeni. Sindikati su pozvali radnike u Madridu da se okupe i marširaju kroz centar grada, a skupovi su najavljeni i u Barceloni i drugim gradovima.

Dva najveća sindikata, UGT i CCOO, saopštila su da je učešće masovno, uz značajne obustave rada u strateškim sektorima — 90 posto u automobilskoj industriji i lukama, 85 posto u mesnoj industriji, 82 posto u prikupljanju otpada i 75 posto u energetskom sektoru.

„Izuzetno je važno podsjetiti da mi, radnici — koji smo i podstanari ili plaćamo stambene kredite — imamo moć da zaustavimo proizvodnju i privredu", izjavila je Sandra Mora, portparolka sindikata stanara (Tenants' Union), za nacionalni radio RNE.

U prvim satima štrajka zabilježeni su i manji incidenti, uključujući blokade puteva — neke sa zapaljenim gumama — u Barceloni, te sukobe između štrajkača i policije kod najveće veleprodajne tržnice na periferiji Madrida. U ponoć su štrajkači u Barceloni, okupljeni na javnim trgovima, palili vatromet.

Bijes zbog najamnina

Prosječna najamnina u Španiji za deset godina gotovo se udvostručila, što izjeda kućne budžete i izaziva bijes birača. „Postoji jedno pitanje koje dijeli zemlju: borba za pristup stanovanju", rekao je Unai Sordo, generalni sekretar CCOO-a, za radio Cadena Ser.

Javni bijes dostigao je vrhunac nakon nacionalno emitovanog iseljenja 87-godišnje žene iz njenog stana u Madridu prošlog mjeseca. Njena kasnija smrt izazvala je još veću indignaciju, a Maricarmen, kako je žena postala poznata, pretvorila se u simbol Španaca koji smatraju da plaćaju previsoku najamninu i ne mogu ni sanjati o vlastitom stanu.

Aktivisti za pravo na stanovanje iskoristili su bijes zbog Maricarmeninog iseljenja da pozovu na generalni štrajk, a ubrzo su dobili podršku sindikata UGT i CCOO. Aktivisti zahtijevaju niz mjera, uključujući ukidanje turističkih stanova, obračun sa špekulacijom nekretninama i zaštitu podstanara kroz automatsko produženje stanarskih ugovora. Sindikati UGT i CCOO traže veću intervenciju vlade na tržištu nekretnina te novi dogovor o minimalnoj plati kroz razgovore s udruženjem poslodavaca.

Ljevica se nada povratku fokusa na stanovanje

Protesti širom zemlje zbog iseljenja Maricarmen nagnali su vladu da izglasi vanredne mjere za ograničenje iseljenja i pomoć stanarima, ali su desničarske stranke u parlamentu odbile da ih ratifikuju s obrazloženjem da bi izazvale bijeg nekretnina sa tržišta najma.

Pedro Sánchez odgovorio je političkim eskalacijom i 5. oktobra objavio raspisivanje izbora, nadajući se da će njegova ljevičarska koalicija izboriti još četiri godine na vlasti. Međutim, uslijedio je težak sudar brzih vozova — druga željeznička tragedija sa smrtnim ishodom u Španiji ove godine. Taj sudar, u kojem je poginulo 69 ljudi, dominirao je španskim medijima i kočio Sánchezovu kampanju baš kada se nadao jačanju zamaha.

U videoporuci Sánchez je podsjetio na 40-satni radni tjedan i zdravstveno osiguranje, uz riječi: „Nije bilo lako, ali promijenili su Španiju."

„Štrajk mora uspjeti i proći bez nasilja", izjavio je analitičar Oriol Bartomeus.

Štrajk, čiji je službeni slogan „Plaće. Stanovanje. Cijene.", prilika je za ljevicu da fokus vrati na stanovanje, dok se u četvrtak u parlamentu očekuje novi pokušaj ratifikacije dekreta.