Sjećanje na obretenje moštiju Svetog Jakova Tumanskog: manastir Tumane obilježava praznik

U manastiru Tumane u srijedu 21. oktobra biće svečano obilježen praznik Obretenja moštiju Svetog Jakova Tumanskog. Svijeta liturgija počinje u 9 sati, a vjernici su pozvani da se sabru u molitvi kraj moštiju, kako je objavljeno na Instagram stranici manastira.

Mošti ovog svetitelja otkrivene su 21. oktobra 2014. godine, a po predanju iznad njih se obilno izlijeva Božija blagodat i pripisuju im se mnoga čudesa. Priča o njihovom otkopavanju danas je jedan od najpoznatijih detalja vezanih za tumansku svetinju.

Kako je počelo kopanje

Iguman Dimitrije prešao je iz manastira Zaove u Tumane 16. oktobra 2014. godine, sa još trojicom monaha, među kojima je i sadašnji episkop toplički Petar. Nekoliko dana kasnije tražili su od episkopa braničevskog Ignjatija blagoslov za iskopavanje moštiju monaha Jakova, koji je po sopstvenom zavještanju bio sahranjen u manastiru.

Otac Dimitrije je ranije za Kurir ispričao da su kupili dva nova ašova i dogovorili okupljanje oko četiri sata ujutro, nakon pomena i službe. Kopanje, međutim, isprva nije išlo: stari ašov je pukao, a pukao je i novi. Tada je, kako je ispričao, stao ispred groba i rekao da ne žele da uznemiravaju niti oskvrnu grob, nego mole blagoslov da izvade mošti kako bi svetitelj, kao i za života, služio crkvi. Od tog momenta je kopanje, tvrdi, teklo bez problema.

Kada su mošti bile izvađene, pokazale su se cijelim i netruljenim. Prema riječima igumana Dimitrija, svetiteljeva glava bila je blago povijena u lijevu stranu, na licu je bila koža, a izgledao je kao čovjek koji spava. Kada je izvađena lobanja, prostorom se, prisjeća se on, širio neopisiv miris.

Od ambasadora do monaha

Sveti Jakov, u svijetu Radoje Arsović, rođen je 1894. godine u selu Kušići kod Ivanjice. Nakon obrazovanja u Srbiji završio je studije u Francuskoj, stekao dva doktorata iz filozofije na Sorboni i doktorat iz prava u Monpeljeu, te obavljao dužnost ambasadora Kraljevine Jugoslavije u Francuskoj.

U tridesetim godinama prošlog vijeka, dok je boravio u Vrnjačkoj Banji, čuo je propovijedi vladike Nikolaja i sveštenstva, napustio svjetovni život i zatražio da postane iskušenik. Prema priči koja se prenosi, vladika je pred okupljenima naredio Radoju da ukloni pseći izmet sa staze, a dvostruki doktor nauka poslušno je učinio kako je zapovijeđeno. Zadivljen vladika primio ga je među monahe.

Kao iskušenik prošao je sva monaška poslušanja, slabo se hranio, često ostacima sa trpeze, imao je samo dva para iznošenih mantija i nikada nije legao u postelju, već se molitveno odmarao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata živio je u manastiru Ljubostinji. Mučen od komunista, ispovjedački se upokojio nakon žestokog batinanja u selu Rabrovu u februaru 1946. godine.

Tumane postaje jedna od najposjećenijih svetinja

Sveti Arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom zasijedanju u maju 2017. godine odlučio je da monaha žičkog Jakova uvrsti u diptih svetih pod imenom Prepodobni Jakov Novi Tumanski, i odredio da se slavi 8. avgusta po starom, odnosno 21. oktobra po novom kalendaru, istog dana kada i praznik Svetog Zosima Tumanskog.

Do obretenja moštiju 2014. godine Jakovljev grob bio je stecište bogomoljaca, sveštenika, monaštva i vladika, ali je manastir u narodu bio malo poznat. Nakon što je vijest o netruljenim moštiju obznanjena, vjernici su počeli masovno dolaziti, a ubrzo su se čule ispovijesti o iscjeljenjima i čudesima nakon molitvi kraj kivota. Uz mošti Svetog Jakova, u manastiru su i mošti Svetog Zosima, a Tumane je danas među najposjećenijim srpskim svetinjama.