Teorije o samoubistvu kćerke ratnog zločinca Ratka Mladića: "Bila je u teškoj depresiji, napastvovao je Mladićev prijatelj"

Ratko Mladić, pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina, preminuo je 27. augusta 2026. godine u 84. godini života u pritvoru Ujedinjenih naroda u Haagu. Njegov život godinama su pratili brojni događaji oko kojih su se u javnosti pojavljivale različite, često nepotvrđene teorije.

Prije 27 godina Mladić je ostao bez kćerke Ane, a nekoliko mjeseci nakon njene smrti iz Beograda je stigla vijest da je porodica njegovog šefa ličnog osiguranja Branislava Puhala pronađena mrtva u Savskom jezeru. U Haagu je pak, u hotelskoj sobi, noć uoči planiranog svjedočenja, pronađeno beživotno tijelo sudskog vještaka Dušana Dunjića.

Smrt Ane Mladić i nepotvrđene teorije

Prema zvaničnoj verziji, Ana Mladić (24), kćerka Ratka Mladića, izvršila je samoubistvo 24. marta 1994. godine očevim pištoljem u porodičnoj kući na Banovom brdu u Beogradu. U trenutku tragičnog događaja u kući su se nalazili njen brat i majka. Istraga o njenoj smrti nikada nije dobila konačan epilog, a u javnosti su se godinama pojavljivale različite teorije o okolnostima ove tragedije.

Među tim navodima bila je tvrdnja da je Ana patila od teške depresije, ali i mnogo ozbiljnija teorija prema kojoj je sebi oduzela život nakon što ju je navodno napastvovao Mladićev bliski prijatelj u Moskvi. Isti čovjek je, prema tim navodima, kasnije pronađen mrtav u Moskvi s dva metka u potiljku. U javnosti se taj slučaj povezivao s tvrdnjom da je "mnogo znao i mnogo vidio".

Svjedočenje Mladićevog kameramana

Pilot JNA Slobodan Stančević, koji je tokom rata u Bosni i Hercegovini bio Mladićev lični kamerman, potvrdio je da je na zahtjev generala snimao sahranu njegove kćerke. "Mladić me je zamolio da snimam sahranu. Dio gornjeg dijela kovčega bio je od stakla i vidjelo se Anino lice. U jednom trenutku Ratko je zatražio od svojih pratilaca da me podignu i da iz zraka snimim taj stakleni dio i njegovu mrtvu kćerku. To je bilo jako bolno za sve nas", naveo je Stančević.

Govoreći o okolnostima Anine smrti, Stančević je iznio i detalj koji je kasnije korišten u različitim tumačenjima ovog slučaja. "Kad je čula pucanj, njihova prva komšinica ušla je u stan i vidjela da Ana leži na podu u lokvi krvi. Istrčala je da pozove policiju, a kada se ponovo vratila u tu prostoriju, pištolj više nije bio na onom mjestu gdje ga je prvi put vidjela. Pretpostavka je da je još neko bio u toj prostoriji s Anom dok se čekala policija i da je taj neko utjecao na to da ona strada", ispričao je Stančević.

Stradanje porodice šefa osiguranja

Nekoliko mjeseci nakon Anine smrti, u Beogradu je pod okolnostima koje su godinama izazivale pažnju javnosti stradala porodica Mladićevog šefa ličnog osiguranja Branislava Puhala. Puhalo je ranije bio oficir Gardijske brigade, a potom je udaljen iz vojske. Njegova supruga i nekoliko godina star sin pronađeni su mrtvi u Savskom jezeru. Prema dostupnim informacijama, ni danas nisu poznati svi detalji o tome kako je porodica završila u jezeru.

Smrt sudskog vještaka u Haagu

Krajem oktobra 2015. godine, noć uoči unakrsnog ispitivanja pred Haškim tribunalom, u sobi hotela "Kraun Plaza" u Haagu pronađeno je tijelo sudskog vještaka i obducenta Dušana Dunjića. Njegovo vještačenje trebalo je osporiti navode patologa i vještaka Tužilaštva o tijelima pronađenim na području Srebrenice.

Profesor dr. Dušan Dunjić bio je specijalista sudske medicine s 35 godina iskustva. Kao sudski vještak svjedočio je u procesima protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i u predmetima koji su se odnosili na Milana Milutinovića, Vlastimira Đorđevića, Ramuša Haradinaja i druge. Dunjić je rukovodio timom za ekshumacije i identifikacije u Batajnici, a bio je i šef Odjeljenja za DNK identifikaciju Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije. Jedno vrijeme obavljao je funkciju direktora Instituta za sudsku medicinu u Beogradu. Tokom karijere radio je kao sudski vještak obducent u brojnim krivičnim postupcima u Srbiji, uključujući i slučaj ubistva premijera Zorana Đinđića, te je godišnje obavljao oko 80 sudskomedicinskih ekspertiza u predmetima ubistava i povreda nanesenih vatrenim oružjem.

Presuda i osuda

Ratko Mladić je 2017. godine prvostepeno osuđen na doživotni zatvor, a Žalbeno vijeće je 2021. godine potvrdilo kaznu. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini, uključujući progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, terorisanje stanovništva Sarajeva, protivpravne napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.