Najnovije
Klimatska percepcija

Zašto ekstremno vrijeme više ne djeluje izuzetno — i zašto je to opasno

Istraživanje pokazuje da ljudi gube osjećaj za izuzetnost ekstremnih vremenskih pojava nakon ponovljenog izlaganja, ali negativna osjećaja ostaju. Pitanje je kako se mijenja naša percepcija normalnosti u svijetu koji se zagrijava.

U Uredništvo ALFA TV 15. septembar 2026. u 09:53 · 2 min čitanja · 169 pregleda
Zašto ekstremno vrijeme više ne djeluje izuzetno — i zašto je to opasno
Ilustracija: AI / ALFA TV

Kako se mišljenje o klimatskim ekstremima mijenja s vremenom

Izraz "nezapamćen" postao je gotovo svakodnevica u medijima kada su u pitanju vremenski pojave. Vrućina, kiša, suše i šumski požari — sve se opisuje kao bez presedana. Ali šta se dešava kada se izuzetno ponavlja toliko često da počinje zvučati obično?

📷Kliknite i pogledajte prave fotografijegalerija na The Guardian

Istraživanje koje je vodila Frances Moore sa Univerziteta u Kaliforniji, Davis, analiziralo je više od dvije milijarde objava na društvenim mrežama vezanih za vremenske uslove. Rezultat: kada ljudi ponovljeno doživljavaju ekstremne temperature, te pojave im postaju manje izuzetne.

Ljudi ne procjenjuju izuzetnost na osnovu istorijskih podataka ili djetinjuskih uspomena, već na osnovu onoga što su nedavno doživjeli. Nešto može biti istorijski bez presedana, a psihološki s prethodnim iskustvom.

Naučnici ovaj fenomen nazivaju "sindromom pomjerene baze". Pojam je prvobitno uveo Daniel Pauly za ribolovne populacije — svaka generacija naučnika prihvatila je sve manje ribe kao svoju referentnu tačku.

Danas se sindrom primjenjuje na gubitak bioraznolikosti, zagađenje, degradaciju okoliša i klimatsku krizu. Britanija je nedavno doživjela najtoplije ljeto u istoriji mjerenja, nadmašivši rekord postavljen samo prethodne godine.

Istraživanje sadrži važnu nijansu: iako ekstremne temperature gube izuzetnost s ponovljenim izlaganjem, negativna osjećaja koje izazivaju ne nestaju. Ljudi mogu prestati smatrati nešto izuzetnim, a da ga ipak ne tolerišu.

Ovo podsjeća na priču o žabi u kipućoj vodi — koja navodno ne primijeti postepeno zagrijavanje i ostaje dok ne umre. No, istina je drugačija: zdrava žaba osjeti toplinu i reaguje na nju.

Opuštenost u percepciji izuzetnosti predstavlja opasnost. Ako ekstremne pojave postanu poznate, manje smo skloni prepoznati njihovu stvarnu izuzetnost. Što je nekada bilo izuzetno postaje još jedno toplo ljeto, još jedna poplavljena ulica.

Kad se bazična tačka pomjeri, mijenja se i osjećaj za ono što treba ispraviti. Ako voda djeluje normalno, manje vjerovatno ćemo tražiti da se smanji toplina.

Slika: Ilustracija generisana uz pomoć umjetne inteligencije / ALFA TV · prave fotografije (The Guardian)

Izvori:

Tekst: Uredništvo ALFA TV

Povezane vijesti

OBAVIJEST: ALFA TV portal je trenutno u fazi razvoja i integracije AI sistema. Dio sadržaja obrađuje se uz pomoć vještačke inteligencije koja je još u fazi testiranja i učenja. Kliknite za više informacija.